PROMO

Romantični kolaž prirode i baštine

Varaždin
Foto: Domagoj Blažević
1/11
PR
Autor
PR članak
27.08.2015.
u 10:24

Destinacija: Varaždinska regija

Između vijugavog toka rijeke Drave i zelenih strmina Ivanščice, smjestio se brežuljkasti kraj Varaždinske regije. Od bajkovitih zidina i kula Trakošćana, preko krhke lepoglavske čipke i iscjeliteljskih kupki Varždinskih toplica do najbaroknijeg hrvatskog grada, Varaždina, ovdje ćete uvijek i iznova uživati i osjećati se dobrodošli.

Španciranje i bicikliranje od dvorca do dvorca

Koliko god puta posjetili Trakošćan, njegovoj se ljepoti ne možemo prestati diviti. Romantično jezero u kome se ljeska odraz visokog tornja dvorca obišli smo biciklom. Poučna staza „Put vila“ prolazi kroz hlad guste šume, isprekidane otvorenim proplancima s pogledom na dvorac i jezero. Ovdje je početak buduće biciklističke staze koja će povezati Trakošćan s varaždinskim dvorcem, prolazeći kroz Lepoglavu, grad znanosti, kulture, školstva i - čipke. Zadruga lepoglavske čipke vjerno čuva tradiciju izrade tog nježnog ukrasa, koju su u Lepoglavi započeli još pavlini, a nastavljaju je strpljive čipkarice, izrađujući djela krhka i prozračna poput snježnih pahulja. Oduševljeni tom oživljenom tradicijom koja je 2009. uvrštena i u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, odlazimo u Varaždin. Nekadašnji glavni grad Hrvatske blista u punom sjaju. Špancirfest je. Tisuće ljudi razmililo se gradskim ulicama i trgovima. Na svakom koraku muziciraju ulični svirači, zabavljači i performeri oduševljavaju publiku, a na brojnim štandovima nude se domaći tradicijski proizvodi i suveniri. Varaždin je grad u kome se od prvog trenutka ne osjećate kao gost, već kao da ste došli kući. Gostoljubivi Varaždinci posjetiteljima su otvorili i svoja šarmantna dvorišta, a na Trgu tradicijskih obrta upoznaju nas s vještinama svojih spretnih obrtnika. Šetnja baroknim gradom završava u parku kojim dominira Stari grad, tvrđava čiji obrambeni zidovi danas čuvaju dojmljivi Gradski muzej, dok su njegovi srednjovjekovni vojnički bedemi i opkopi danas pretvoreni u ugodnu zelenu šetnicu. Varaždin vrvi sadržajima i događajima cijele godine, ali Špancirfest je ipak nešto posebno. Traje još do nedjelje, stoga, požurite!

PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI

1. Šetnju jedinstvenom baroknom jezgrom grada Varaždina i posjet njegovom Starom gradu.

2. Obilazak Trakošćana, bajkovitog dvorca na brežuljku iznad jezera, okruženog prostranim romantičnim perivojem.

3. Posjet Lepoglavi, idiličnom gradiću uz rijeku Bednju, poznatom kako po zloglasnoj kaznionici, tako i po nježnoj lepoglavskoj čipki.

4. Odmor i opuštanje u Varaždinskim Toplicama, termalnom lječilištu poznatom još u vrijeme Rimskog carstva, s iskopinama rimskog termalnog kupališta iz 2. st.

5. Gastronomski doživljaj regije – od varaždinskog zelja do purice s mlincima, varaždinskih klipića i domaćih kolača, restorani u Varaždinu i okolici nude izvrsna tradicionalna jela spravljena od svježih domaćih namirnica.

Jeste li znali

Da su zagorske ceste sagrađene na podlozi od poludragog kamenja? Građene su, naime, od vulkanskog kamena iz kamenoloma Gaveznica pokraj Lepoglave, u kojem je i nalazište poludragog kamena ahata. Danas je područje kamenoloma zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode, a ponešto dragocjenog ahata vjerojatno je zauvijek ugrađeno u vijugave zagorske ceste.

Da je 2009. godine lepoglavska čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta?

Da je bednjanski govor jedan od najinteresantnijih, najkompliciranijih i najnerazumljivijih inačica kajkavskog narječja? Svoju je posebnost sačuvao zahvaljujući stoljetnoj prometnoj izoliranosti bednjanskog kraja, kao i činjenici da su gotovo svi govornici bednjanskog govora bili uglavnom nepismeni kmetovi i seljaci, na koje je utjecaj književnog jezika bio gotovo zanemariv. 

Piše: Daniel Lacko, HTZ

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?