Često ga tek usput zgrabimo negdje tijekom napornoga radnog dana i može se činiti potpuno bezopasnim, no stručnjaci tvrde kako mnogi naizgled hranjivi obroci mogu sadržati i nezdrave sastojke, a posebno opasni za zdravlje postaju kada se konzumiraju prečesto.
Prema britanskom istraživanju objavljenom u Daily Mailu, brza hrana, koja većini zamjenjuje srednji obrok u danu, ima više kalorija nego svi ostali obroci koji se taj isti dan pojedu. Njihovi su podaci, naime, pokazali kako neki sendviči sadrže soli koliko i devet vrećica čipsa, a nimalo bezopasne su i neke gotove salate koje se mogu naći u trgovinama i koje sadrže više masnoća i kalorija od hamburgera i prženih krumpirića. Problem je, čini se, u kupovnim preljevima koji salatu pretvaraju u nezdrav obrok.
Upravo zato nutricionisti kažu da je najbolje za zdravlje jednostavno samostalno pripremati svoje obroke. Ipak, za one dane kada jednostavno nema drugog izbora nego se odlučiti za neki brzi obrok, magistar nutricionizma Nenad Bratković analizira koji bi se od najčešće ponuđenih izbora najviše isplatio, a koji bi uistinu trebalo izbjegavati.
Ćevapi u lepinji
Teško je reći što u ovoj balkanskoj verziji brze hrane može biti nutricionistički opravdano. Možda činjenica da se obično konzumira s lukom, koji je bogat vlaknima i djeluje antimikrobno te pospješuje probavu koja je obično otežana učestalim konzumiranjem ovakve hrane bogate zasićenim masnim kiselinama. Sigurno je da su ćevapčići bogati bjelančevinama i željezom, no problem je što proporcionalno tome raste i udio zasićenih masnoća i vrlo visoka kalorijska vrijednost ovog jela.
Savjet za one koji žele "uštedjeti" na kalorijama: zamoliti da se lepinja ne natopi masnoćom te zatražiti lepinju od integralnog brašna. Umjesto pokojeg ćevapčića, "ubaciti" u lepinju šampinjone na žaru.
Burek i jogurt
Prava kalorijska bomba, jogurt dolazi kao olakšanje ovakvoj hrani, koja je uistinu teško probavljiva.
Preporuka: naručiti zeljanicu umjesto bureka s mesom koji obiluje kolesterolom. Dobro je i uzeti kefir umjesto jogurta.
Pizza
Pizza može biti i ukusna i hranjiva ako se: koristi integralno brašno, svježa rajčica umjesto kečapa, ne pribjegava se upotrebi kombinacija različitih sireva (oni mogu više doprinijeti kalorijskoj vrijednosti i ukupnom masnom udjelu u pizzi nego npr. šunka).
Hrskava pizza s cjelovitim brašnom, gljivama, svježom rajčicom, purećom šunkom te artičokama, paprikom i kukuruzom može biti preporučljiva. I riba može znatno popraviti nutritivni profil pizze.
Sendvič s vratinom i jajima
Zobeno/raženo pecivo sa sjemenkama i bjelanjcima (ili više bjelanjaka u odnosu na žumanjke) te pureća/pileća šunka sa zelenom salatom i rajčicom daleko je bolja kombinacija od uobičajenog sendviča s vratinom i jajima.
I ovdje je problem u previsoku unosu zasićenih masti i kolesterola.
Pomfrit i pohano meso ili pohani sir
Bolje izbjegavati jer teško je naći alternativu koja je nalik i nutritivno vrijedna. Sve namirnice koje se ovdje koriste ionako su bogate mastima, a još se dodatno "oplemenjuju" prženjem u ulju.
Slane zapečene palačinke
Vrhnje, preljevi i jaja, koja se koriste u pripravi ovog jela, te punjenja od prerađena crvenog mesa stvaraju problem u nutricionističkom smislu.
Bolje je palačinke puniti ribom ili povrćem.
Njoki ili tjestenina u umaku
Umak s vrhnjem, mesnim preljevom i majonezom nikako nije preporučljiv. Bolji su povrtni umaci i povrće poput brokula, šparoge, artičoke... Naravno, uz integralnu tjesteninu.
Varivo s povrćem
Uvjerljivo najbolji izbor, visokohranjiv, kombiniranje žitarica grahoricama te korjenastim povrćem izvrsno djeluje na probavu, stvara osjećaj sitosti, a uravnotežen je omjer iz sve tri skupine makronutrijenata.
Salata od tjestenine i povrća s preljevom
Preljev je ključan, neka izbor bude onaj s jogurtom i češnjakom te svježim peršinom i bosiljkom.
Lignje i slani krumpir s blitvom
Dobar izbor, naročito u kombinaciji s maslinovim uljem te blitvom (dalmatinskom mišancijom). Valja pripaziti na količinu soli u krumpiru, a bolji je krumpir kuhan u kori. Umjesto liganja preporučuje se srdelu ili skušu.
a ja stručnjaka i njihova istraživanja idete mi na živce sa takvim člancima koje je to novinarstvo bla,bla,bla