Šečeri, masti, ugljikohidrati? Pogledajte zašto smo toliko ovisni o brzoj hrani
Hrana koja je kombinacija masti i ugljikohidrata, poput krafni, zavarava nas jer naše tijelo misli da ima više hranjivih sastojaka nego što doista ima, a to dovodi do pretjerivanja i prejedanja, pokazalo je novo istraživanje.
Mozak funkcionira tako da osjećamo veću potrebu za hranom koja je hranjivija. Prerađena hrana često se sastoji od ugljikohidrata koji su kuhani u masti i obloženi ili začinjeni šećerom.
Te namirnice zapravo imaju jači utjecaj na sustav zadovoljenja potreba, što nas dovodi do pretjerivanja i odabira brze hrane umjesto zdravih namirnica, kaže novo istraživanje Sveučilišta Yale.
Ako ste ikada osjetili veliku želju za bananom umjesto za svojom uobičajenom količinom krumpirića koju jedete uz ručak, onda je to upozorenje da su vam potrebne hranjivije tvari da biste funkcionirali kako treba.
Obrađena hrana sadrži više kombiniranih masti i ugljikohidrata nego što ih naš mozak u stanju obraditi, odnosno odrediti što nam točno treba. Stoga šalje pogrešne signale.
Biološki proces koji regulira povezanost hrane s nutricionističkom vrijednosti pažljivo definira vrijednost hrane tako da organizam može donijeti ispravne odluke. Na primjer, miš neće riskirati trčanje na otvorenom prostoru i izlaganje grabežljivcu ako hrana pruža malo energije i ako je siromašna nutrijentima, kaže dr. Dana Small, jedna od autorica istraživanja.
Nova studija koja je provedena nad više od 200 odraslih osoba s normalnim BMI-om (indeks tjelesne mase) je pokazala da su spremni platiti više za hranu koja kombinira masnoće i šećer. Znanstvenici vjeruju kako je naše prijašnje iskustvo s hranjivim svojstvima ugljikohidrata omogućilo oslobađanje dopamina koji je zaslužan za osjećaj zadovoljenja potreba.
Ovi rezultati pružaju prvu demonstraciju da je hrana bogata masnoćama i ugljikohidratima vrjednija od hrane koja sadrži samo masnoće ili ugljikohidrate i da je taj učinak povezan s većim zadovoljenjem potreba.
