Stalno slušate o najboljim i najgorim navikama za vid? Evo što je zapravo točno, a što su samo mitovi
Upozoravajuće zvuči podatak da je čak oko četiri od 10 odraslih osoba u SAD-u izloženo visokom riziku od gubitka vida, prema podacima centara za kontrolu i prevenciju bolesti, no ništa bolje nije ni u drugim dijelovima svijeta. Ipak, dobra je stvar da se mnogo toga može napraviti za zdravlje očiju te da se može spriječiti ili liječiti, ističe dr. Joshua Ehrlich sa Sveučilišta Michigan. Donosimo devet najrasprostranjenijih mitova o zdravlju očiju i evo što o njima kažu stručnjaci:
Čitanje knjige ili gledanje elektroničkog uređaja izbliza loše je za oči
Da, to je točno. Naše oči nisu predviđene fokusirati se na objekte blizu lica dulje vrijeme, rekla je dr. Xiaoying Zhu, izvanredna klinička profesorica optometrije i vodeća istraživačica kratkovidnosti na SUNY College of Optometry u New Yorku. Kada to činimo, posebno kao djeca, to potiče produljenje očne jabučice, što s vremenom može uzrokovati kratkovidnost ili dalekovidnost. Kako biste smanjili naprezanje očiju, dr. Zhu preporučuje da slijedite pravilo 20-20-20: nakon svakih 20 minuta pažljivog čitanja gledajte u nešto što je udaljeno najmanje 20 stopa (što je ekvivalent oko 6 metara) najmanje 20 sekundi.
Čitanje u mraku može pogoršati vid
Ne, nije točno. Međutim, ako je osvjetljenje toliko slabo da knjigu ili tablet trebate držati blizu lica, to može povećati ranije spomenute rizike i izazvati naprezanje, bolove u očima i sljepoočnicama, glavobolju i poteškoće s koncentracijom. Ali to su obično privremeni simptomi, rekla je dr. Zhu.
Provođenje više vremena vani pomaže zdravlju očiju
Da, to je točno. Neka istraživanja (uglavnom usmjerena na djecu) sugeriraju da boravak na otvorenom može smanjiti rizik od razvoja kratkovidnosti, rekla je Maria Liu, izvanredna profesorica kliničke optometrije na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Stručnjaci nisu u potpunosti objasnili zašto je to tako, ali neka istraživanja sugeriraju da jaka Sunčeva svjetlost može potaknuti mrežnicu da proizvodi dopamin (iako su ti eksperimenti uglavnom provedeni na životinjama, upozorava dr. Zhu).
Previše ultraljubičastog svjetla može oštetiti vid
Da, to je točno. Postoji razlog zbog kojeg liječnici upozoravaju da nikako ne treba gledati u sunce. Previše izlaganja ultraljubičastim A i B zrakama može 'prouzročiti nepovratno oštećenje mrežnice', rekao je dr. Ehrlich. To također može povećati rizik od razvoja katarakte, dodao je. Previše izlaganja UV svjetlu može povećati rizik i od razvoja raka u oku, upozorava dr. Ehrlich - iako je taj rizik nizak. Nošenje sunčanih naočala može ponuditi zaštitu.
Prekid nošenja naočala može spriječiti pogoršanje vida
Ne, nije točno. Nerijetko pacijenti kojima je propisano nošenje naočala za korekciju dioptrije, upozorava dr. Safal Khanal sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu, imaju naviku ne nositi ih cijelo vrijeme jer misle da će im to pogoršati stanje. 'To nije točno', rekao je. Ako trebate naočale, trebali biste ih stalno nositi, ističe on.
Čak i malo plavog svjetla s ekrana šteti očima
Ne, nije točno. Dok su neka istraživanja otkrila da izlaganje plavom svjetlu može oštetiti mrežnicu i potencijalno uzrokovati probleme s vidom, nijedan čvrsti dokaz nije potvrdio da se to događa, rekao je dr. Ehrlich. Također nema dokaza da će nošenje naočala koje blokiraju plavu svjetlost poboljšati zdravlje očiju, dodao je.
Ipak, treba istaknuti da ekrani općenito mogu biti loši za vid jer mogu inicirati pojavu suhih očiju, rekao je dr. Zhu. 'Kad 'buljimo' u ekran, jednostavno ne trepćemo onoliko često koliko bismo trebali, što može uzrokovati naprezanje očiju i privremeno zamagljen vid', kaže dr. Ehrlich.
Pušenje je loše za zdravlje očiju
Da, to je točno. Studija iz 2011. povezala je pušenje s bolestima očiju kod starijih osoba, uključujući kataraktu i makularnu degeneraciju, odnosno bolest koja nastupa kada propada makula ili žuta pjega, dio oka odgovoran za centralni vid te raspoznavanje boja i detalja. Otrovne kemikalije u cigaretama ulaze u krvotok i tako oštećuju osjetljiva tkiva u očima, uključujući mrežnicu, leću i makulu, upozorava dr. Khanal.
Mrkva je dobra za oči
Da, to je točno. Iako prehrana puna mrkve neće u konačnici dovesti do savršenog vida, neki dokazi upućuju na to da su hranjive tvari u njoj dobre za zdravlje očiju. Veliko kliničko ispitivanje otkrilo je da dodaci koji sadrže hranjive tvari iz mrkve, uključujući antioksidanse poput betakarotena te vitamina C i E, mogu usporiti napredovanje makularne degeneracije povezane sa starenjem.
Pribjegavanje prehrani bogatom antioksidantima neće nužno spriječiti pojavu bolesti oka, ali može biti korisno 'osobito za ljude s ranom makularnom degeneracijom', rekao je dr. Ehrlich.
Pogoršanje vida neizbježan je dio starenja
Ne, to nije točno. Stručnjaci upozoravaju da se većina uzroka slabljenja vida u odrasloj dobi - uključujući degeneraciju makule povezanu sa starenjem, kataraktu i glaukom - može spriječiti ili izliječiti ako ih rano otkrijete. Ako vam vid počinje slabiti, nemojte to olako odbaciti odmahujući rukom i govoreći da je to uobičajen dio starenja. Redovite kontrole jednom godišnje kod oftalmologa mogu vam pomoći da spriječite pojavu ovakvih stanja, rekao je dr. Ehrlich.
