Usamljenost nije samo emocionalno stanje svijesti nego potiče brojne genetske promjene koje mogu rezultirati razvojem bolesti, ali i preranom smrću.
Dosad se nije znalo što je pokretač ovog fenomena pa su znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu i sa Sveučilišta u Kaliforniji istraživanju podvrgli grupu muškaraca i žena starijih od 50 godina. Istraživanjem su ustanovili da usamljenost u njihovu organizmu potiče fiziološke procese koji rezultiraju raznim bolestima, odnosno da potiče stres koji pak utječe na proizvodnju vrste bijelih krvnih stanica – monocita te istodobno povećava aktivnost gena. Taj proces opet potiče upalne procese u organizmu, a poznato je da se organizam protiv bolesti bori smanjenjem aktivnosti gena.
Noradrenalin, prekursor adrenalina, hormona srži nadbubrežne žlijezde, može potaknuti proizvodnju monocita, a znanstvenici su pronašli vrlo visoke vrijednosti te vrste bijelih krvnih stanica u krvi testiranih usamljenih osoba.
Fenomen se temelji na genetici jer su znanstvenici kod osoba koje pate od osjećaja usamljenosti uočili veliku aktivnost pojedinih gena povezanih s imunosustavom.
Usamljenost šteti zdravlju, ali i obratno – loše funkcioniranje imunosustava može utjecati na sposobnost komuniciranja s okolinom.
Zaključak je da loš rad imunosustava može dovesti do povlačenja u sebe i do osamljivanja.
>>Samci se hrane nezdravije od osoba koje su u vezi
>>Od usamljenosti se umire ranije, a nesretna veza može vam slomiti srca
