Međunarodni tim istraživača pratio je 50.300 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, uglavnom u ranim pedesetima, koje su ispunile upitnik o navikama konzumacije orašastih plodova, prenosi nypost.com. Zatim su ih u prosjeku pratili sedam godina kako bi utvrdili jesu li razvili demenciju. Otkriveno je oko 1.400 slučajeva demencije. Kada su istraživači uzeli u obzir faktore poput dobi, spola, tjelesne mase, obrazovanja i načina života, zaključili su da svakodnevna konzumacija orašastih plodova smanjuje rizik od demencije za 12%. Prednosti su bile još veće za one koji su birali neslane orašaste plodove i jeli do jedne šake dnevno, odnosno 40 grama, u tom slučaju rizik od demencije smanjen je za 16%. Rezultati istraživanja objavljeni su u rujnu u časopisu Geroscience.
Već je dugo poznato da se loša prehrana povezuje s povećanim rizikom od demencije. Pretilost, dijabetes i visoki kolesterol u srednjoj dobi nalaze se među 14 promjenjivih faktora životnog stila koje je Lancetova komisija, sastavljena od 27 stručnjaka za demenciju, ove godine identificirala kao uzročnike porasta dijagnoza demencije. Stručnjaci sugeriraju da su mediteranska i takozvane DASH i MIND koje obiluju voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama, najbolje za zdravlje mozga. Orašasti plodovi čine ključnu komponentu sve tri vrste prehrane.
U članku objavljenom prošle godine u časopisu Nutrients, istraživači iz Španjolske izvijestili su da su orašasti plodovi "namirnica bogata hranjivim tvarima koja sadrži niz potencijalno neuroprotektivnih komponenti, uključujući mononezasićene i polinezasićene masne kiseline, vlakna, vitamine B skupine, minerale bez natrija te visoko bioaktivne polifenole." Također su istaknuli orahe kao "najperspektivniju vrstu orašastih plodova za kognitivno zdravlje".
Jedan ortopedski kirurg nedavno je izjavio da rado gricka orahe zbog omega-3 masnih kiselina koje sadrže, a koje mogu pomoći u razvoju i funkciji mozga. Istraživači iz Nacionalnog instituta za starenje otkrili su da konzumacija oraha može poboljšati pamćenje kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba s demencijom. Očekuje se da će broj osoba s demencijom diljem svijeta porasti s 57 milijuna u 2019. na 153 milijuna do 2050. godine, zbog starenja populacije.
Bivša balerina s Alzheimerovom bolesti i dalje se sjeća kako je plesala Labuđe jezero
