Nikola Poposki vjerojatno je najmlađi ministar vanjskih poslova u Europi. Rođen 1977., dužnost prvog diplomata Republike Makedonije (FYROM) obnaša od kraja srpnja 2011. godine. No taj je mladi ministar u ove dvije godine upoznao čak pet različitih ministara vanjskih poslova Grčke, zemlje s kojom Makedonija dijeli svoj najveći politički i diplomatski problem – problem koji se očituje u tome da ne može ni milimetra napredovati u euroatlantskim integracijama jer se Grčka ne slaže s njezinim imenom. Makedonija je još 2005. dobila status kandidatkinje za članstvo u EU. Već petu godinu ima preporuku Europske komisije da joj se odredi datum početka pregovora. Unatoč tome ništa se ne događa jer Grčka od 2009. blokira Makedoniju u Vijeću EU, a još od 2008. i u NATO-u. Nama je jasno, govori ministar Poposki dok razgovaramo u Bruxellesu, da tu nema puno komponente pravde, međunarodnog prava i principa, već da se radi o brutalnom pravilu džungle: oni su unutra i veća su zvijer, a mi smo vani i manja smo zvijer. Oni imaju instrumente da nas blokiraju koliko god žele, dodaje makedonski ministar. Podatak o tome da je Grčka imala pet ministara vanjskih poslova u dvije godine svakako dočarava razinu političkih turbulencija koje potresaju zemlju pogođenu dužničkom krizom. No možemo li biti optimistični i iz tog podatka o učestalim susretima izvući zaključak da dobra volja za rješavanje spora Skoplja i Atene ipak postoji? Je li kriza u Grčkoj učinila šanse za dogovor sa Skopljem većima? Nažalost, nije. Upravo suprotno, kriza u Grčkoj potisnula je potrebu rješavanja tog spora još dublje. Ni prije to nije bilo na vrhu prioriteta u Ateni, ali se barem u međunarodnim krugovima mogao češće čuti argument da nije korektno dopuštati da bilateralni spor dugoročno blokira euroatlantski put čitave jedne države, ma koliko malena ona bila. Danas pitanje Makedonije i dalje nije među prioritetima u Ateni, a nije uopće ni među prioritetima onih u međunarodnoj zajednici koji Ateni savjetuju što da čini i kako da se ponaša u EU. Grubo rečeno, danas je Grčka protektorat u kojem o svemu odlučuje Trojka međunarodnih kreditora pa uporno odbijanje ustupaka Skoplju predstavlja jedno od rijetkih političkih područja u kojima Grci mogu imati osjećaj da njihov stav zaista ima učinka. Jer, u toliko drugih područja njihov stav nema nikakva učinka ako se kosi sa stavom Trojke koja je spasila zemlju od bankrota i koja Grčkoj diktira kako upravljati državom. Nitko iz međunarodne zajednice ozbiljno ne nameće Ateni potrebu rješavanja spora sa Skopljem, nitko u grčkom političkom vodstvu ne želi se upuštati u višu političku razinu pregovora sa Skopljem, a nitko u grčkom javnom mnijenju pitanje imena Makedonije uopće više ne doživljava kao ozbiljno pitanje. Tijekom 1990-ih ime bivše jugoslavenske republike Makedonije bilo je prva vijest u dnevniku grčke javne televizije ERT i 15 minuta nakon početka emisije još bi se govorilo o Makedoniji. Danas toga nema. Danas, uostalom, nema ni grčke javne televizije. A ako je ima, onda se bavi tisućama drugih gorućih problema Grčke, a ne pitanjem kako će Atena i Skoplje riješiti spor i kada će FYROM početi pregovore s EU. Nažalost, Grčka u krizi može s većom lakoćom blokirati Makedoniju nego Grčka prije krize. Grčka u krizi upravo to i čini. Propala je i posljednja inicijativa da se sastanci o ovom pitanju između Skopja i Atene podignu na premijersku razinu. Pregovori na razini veleposlanika već 18 godina, naime, ne daju rezultate, a razni drugi primjeri u regiji i u svijetu pokazali su da se i najzamršeniji problem lakše riješi kad se pregovori podignu na najvišu političku razinu. Prošli tjedan iz Atene je stigao odgovor na tu inicijativu. Premijer Antonis Samaras je odgovorio: “Nema potrebe, sasvim je dovoljno da se pregovori nastave kao dosad.” A to znači – nikako. Mladi makedonski ministar možda će postati svjetski rekorder po broju različitih kolega koje je upoznao iz iste susjedne zemlje. Možda se ne zaustavi na pet, možda dođe i do dvoznamenkastog broja. I svaki od tih sastanaka bit će puko upoznavanje, razmjena posjetnica, nakon čega – kao da se ništa nije dogodilo. Gledan iz makedonske perspektive, EU je zaista džungla u kojoj vlada zakon jačega. Ironija je da se EU takvim čini i promatran iz grčke perspektive. Grci, naime, masovno vjeruju da im se u toj “džungli” nameće zakon još jače zvijeri koja se zove Njemačka.
Grčka od 2009. blokira Makedoniju u Vijeću EU, a od 2008. i u NATO-u. Kriza koja je od Grčke učinila protektorat još je više otežala rješenje spora s Makedonijom
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
