Wall Street se nastavio tresti i nakon usvajanje Busheva
zakona o 700 milijardi dolara pomoći financijskom sektoru. Tko može i
za koliko vremena vratiti toliko potrebno povjerenje investitora i
građana u financijski sektor i zaustaviti pad burzovnih indeksa?
To je pitanje svih pitanja. Prije nekoliko dana sjedam u taksi na Park
aveniji i taksist me pristojno pita kako sam. Odgovaram kratko –
prezaposlena sam. Pa vi ste sretni, to je dobro, znači da imate posla,
niste nezaposleni i ne radite na Wall Streetu! Čovjek točno zaključuje.
Došla su vremena u kojima je u Americi umijeće, prava sreća zadržati
radno mjesto ili pronaći novo kad ga izgubite u nekoj od propalih
banaka ili posrnulih mirovinskih fondova u Americi. Nažalost,
povjerenje investitora u američko financijsko tržište nije se vratilo
nakon izglasavanja Busheva zakona pa je središnja banka FED početkom
tjedna intervenirala s novim paketom od 900 milijardi dolara.
Ponovo bez željenog rezultata! Banke su zamrznule kreditiranje a
burzovni indeksi i dalje padaju. Može li tko u Europi, pa i Hrvatskoj,
povjerovati da u Americi samo rijetki kupuju nove automobile? Ljudi se
boje za krov nad glavom, za školovanje djece, strepe da neće imati ni
za osnovnu prehranu. Tiha panika je tihi ubojica.To je stalni stres! S
njime se ustaje i uz njega se odlazi na počinak!
Vidjevši da je vrag odnio šalu, novi potez spasa američke središnje
banke u srijedu je bio smanjivanje kamatne stope u Europi i Americi.
Ali, ni ta akcija nije donijela toliko željeni preokret jer je Dow
Jones pao za novih 200 bodova.
Očito su na mnogim razinama zavladali panika i strah jer nitko s
autoritetom ne zna građanima otvoreno reći da nema naznaka o dubini i
trajanju krize. Svi se pitaju kad će se doći do dna, koliko će svaki
građanin potonuti kako bi se nakon toga potaknuo novi razvojni ciklus.
Posve je jasno da se financijska kriza prelila na ukupno gospodarstvo,
tako da je središnja banka donijela odluku o izravnom poslovanju s
velikim korporacijama i počela otkupljivati njihove kratkoročne
komercijalne zapise ne bi li i tim mjerama pomogla da se poboljša
likvidnost.
To što se događa u Americi više nalikuje socijalizmu i prigodno je za
rubriku – Vjerovali ili ne! Okruženje i atmosfera Wall Streeta potpuno
su izmijenjeni. Pet investicijskih banaka koje su gospodarile Wall
Streetom nestale su u obliku u kojem su desetljećima poslovale.
Bear Sterns je u predbankrotnom stanju kupila JP Morgan Chase banka,
Lehman Brothers je bankrotirao, Merrill Lynch je kupila Bank of
America, a Goldman Sachs i Morgan Stanley promijenile su status iz
investicijske u komercijalnu banku. Hedge fondovi prvi put su u
gubicima, a svakodnevno se javljaju inicijative europskih političara da
se organizira susret na vrhu svih svjetskih relevantnih političara,
radi rješavanja krize na globalnoj razini. Posljedice krize su posebno
vidljive na luksuznoj potrošnji u Americi.
Povlače se rezervacije za raskošna vjenčanja u Parizu, ne putuje se
prvom klasom zrakoplovima, apartman u hotelu “Four Season” u New Yorku
s noćenjem koje stoji 30.000 dolara odjednom je opustio. A baš u njemu
su se donedavno direktori moćnih korporacija kupali u bazenu, pili
vrhunski šampanjac i organizirali zabavu koje se ne bi posramila ni
stara Grčka ili Rim!
Otkazivanje ugovora o kupnji stanova na Manhattanu sada je svakodnevna
pojava. Mnogi su prisiljeni na taj čin unatoč gubljenju depozita koji
iznose od 100 do 800 tisuća dolara. Stanove po Manhattanu kupuju Rusi,
Talijani, Japanci a sve manje Amerikanci. Građani zabrinuti za svoju
mirovinu panično traže informacije o mirovinskim fondovima koji su
veliki investitori na Wall Streetu. Tko bi povjerovao da će
umirovljenici u Americi biti sve sličniji hrvatskima!
POGLED S MANHATTANA
