Neće se sasjeći sva stabla, već samo ona koja su u lošem stanju i
prijete rušenjem na kule ili na ljude. O svemu smo se konzultirali s
gradskom upravom i konzervatorima, a na taj potez potaknula su nas
stara stabla, koja se nalaze između kule C i B, koja su prijetila da će
se srušiti.
Svakako ćemo oko starog grada posaditi nisko grmlje kako bi se
spriječilo da se odroni zemlja za jakih kiša, kazala nam je
ravnateljica Gradskog muzeja Višnja Lasić nakon upita zbog čega se
sijeku stabla oko gradine Dubovac. Točnije, posjeći će se tri smreke,
tri akacije i četiri bora. Naime, stabla se ruše po rješenju Komisije
za zaštitu zelenih površina grada Karlovca i po projektu uređenja
starog grada Dubovca, koji se time želi više izložiti pogledima, jer se
smatra da će na taj način biti ljepši i pristupačniji turistima i
izletnicima.
Stoljeća tradicije
S time se nikako ne slaže prof. biologije u mirovini Vladimir Peršin, koji je ujedno bivši kustos Gradskog muzaja.
– Dubovac je dobio ime po hrastu dubu, koji je nekad rastao podno
brežuljka i na njemu. Tradicija hortikulturnog ure??enja te gradine
potječe još od Društva za poljepšanje grada Terezija Reiner, koje je
1898. godine donijelo odluku o sadnji drveća oko njega.
Pošumljavali učenici
– Stabla su se sadila i kada se stari grad obnavljao 1938. i 1939.
godine zalaganjem HPD-a Martinščak, a potom još i 60-ih godina, kada su
Dubovac pošumljavali učenici iz Šumarske škole i nekadašnje OŠ Veljko
Vlahović, sadašnjeg Dubovca. I u mojoj diplomskoj radnji pisao sam o
vegetaciji Dubovca, a najviše je bilo dudova, kestena, bagrema, a potom
se počela saditi i crnogorica. Šteta je što se više siječe nego sadi,
što je slučaj i s ostalim starim gradovima, poput Ozlja, Ribnika itd.
Čak je 60-ih godina hortikulturni projekt uređenja starog grada Dubovca
napravila Mira Wencler Halambek, no to nikada nije realizirano, a i
poznati hortikulturni arhitekt Mladen Obad Šćitaroci zalaže se za
oplemenjivanje povijesno-kulturne baštine hortikulturnim sadržajima –
ističe prof. V. Peršin.
Začuđeni odlukom o sječi stabala, koja su u proljeće i ljeto činila
hlad posjetiteljima, bili su i članovi Bratstva svetog Mihovila, udruge
koja na Dubovcu priređuje Sajam vlastelinstva.
‘ZELENI’ GRAD Vlast i konzervatori odobrili sječu drveća podno starog grada Dubovca
Sijeku stara stabla ‘da bi se bolje vidjela gradina’
