Je li došao trenutak da hrvatski nogomet doživi najveću katarzu u svojoj velikoj i bogatoj povijesti? Je li to savršen trenutak za jedan novi početak u kojem će se nogomet zasnivati na vrijednostima poštenja i poštovanja? Nikada nije kasno obračunati se s onima koji su najvažniji, nikako se ne bih složio i samo sporednu stvar na svijetu učinili do srži pokvarenom, a mnoge istinske poklonike natjerali da nogomet preziru.
Večernjakovi sportski novinari godinama su otkrivali i upozoravali na nečasne radnje, hrabro tražili put prema ozdravljenju nogometa. Večernji list jedinstven je i po svojoj akciji "Nogometaš godine" koja je eto dogurala do impresivnog jubileja, svog 40. izdanja.
Sve je počelo negdje u jesen 1972. godine kada je tadašnji novinar, kasnije i dugogodišnji urednik Večernjakove sportske rubrike Darko Draženović želio na svojevrstan način glorificirati nogometnu igru. Prolaze desetljeća, a taj je izbor postao najutjecajniji u hrvatskom nogometu. Darijo Srna, sjajni kapetan reprezentacije koja će sljedeće godine nastupiti na Euru 2012. u Poljskoj, ako bude uspjeha i sreće i u Ukrajini, koji nikada nije bio pobjednik u našem izboru, dječački radoznalo raspituje se kako kotiraju njegove akcije u ovogodišnjoj utrci.
Ivica Olić, dvostruki laureat i aktualni branitelj laskave titule, lani je na prekrasnoj priredbi u svom selu Davoru ponosno rekao:
Šimić žali za "Pobjednikom"
– Među nama nogometašima Večernjakova nagrada je uz, naravno, važne i velike klupske trofeje stvar prestiža. Mi smo nogometna zemlja, mi smo kroz povijest osvajali velike trofeje i biti najboljim igračem godine doista je nešto najuzvišenije u karijeri.
Dario Šimić, reprezentativni rekorder sa 100 nastupa, prvak Europe s Milanom, vlasnik brojnih trofeja te prvi pobjednik Nade godine 1995. znao je reći:
– Zauvijek će ostati žal što nikada nisam osvojio nagradu Večernjeg lista. Biti službeno najbolji hrvatski nogometaš stvar je golemog prestiža.
Točno na polovici ove tradicije, 1991. godine, raspala se bivša država, dotad su laureati dolazili iz cijele Jugoslavije. Drugih dvadeset godina obilježili su najveći uspjesi hrvatskog nogometa sa svjetskom broncom kao krunom. Naši su nogometaši napravili velike karijere u najvećim svjetskim klubovima poput Reala (Šuker, Prosinečki, Jarni), Barcelone (Prosinečki), Milana (Boban, Šimić), Juventusa (Bokšić, Jarni), Arsenala (Dudu, Šuker), Bayerna (Olić, braća Kovač)...
Žiri od laureata
Hrvatska će dogodine na Europskom prvenstvu opet na veliku smotru, a pobjednika 40. izdanja naše akcije i izbora jedanaest članova žirija tražit će između Darija Srne, Marija Mandžukića, Luke Modrića, Ivice Olića... Sedamnaesti put biramo i nadu godine, bit će zanimljivo vidjeti tko će zamijeniti Šimu Vrsaljka, lanjskog pobjednika.
Jubilarnog, 40. nogometaša godine u izboru Večernjeg lista izabrali su bivši pobjednici. Napravili smo jedinu iznimku kod vratara, jer nikada u povijesti hrvatski vratar, osim Stipe Pletikose, nije osvojio Sikiričina "Pobjednika". Kako je Pletikosa još aktivan nogometaš i ne može biti član žirija, njegovo mjesto zauzeo je Dražen Ladić, legendarni vratar vatrenih. Nakon njega, redom će birati: Vilson Džoni (pobjednik 1978.), Igor Tudor (2001.), Velimir Zajec (1979., 1984.), Dražen Mužinić (1977.), Marko Mlinarić (1987.), Ivan Gudelj (1982.), Nenad Bjelica (2000.), Robert Prosinečki (1990., 1997.), Zlatko Vujović (1979.) i Ivica Šurjak (1976.).
Dosadašnji laureati:
1972. Dušan Bajević
1973. Enver Marić
1974. Josip Katalinski
1975. Ivan Buljan
1976. Ivica Šurjak
1977. Dražen Mužinić
1978. V. Džoni, N. Stojković
1979. V. Zajec, S. Sušić
1980. Vladimir Petrović
1981. Zlatko Vujović
1982. Ivan Gudelj
1983. Zoran Simović
1984. Velimir Zajec
1985. Blaž Slišković
1986. Semir Tuce
1987. Marko Mlinarić
1988. Dragan Stojković
1989. Dragan Stojković
1990. Robert Prosinečki
1991. Zvonimir Boban
1992. Davor Šuker
1993. Alen Bokšić
1994. Davor Šuker
1995. Davor Šuker
1996. Davor Šuker
1997. R. Prosinečki, D. Šuker
1998. Davor Šuker
1999. Zvonimir Boban
2000. Nenad Bjelica
2001. Igor Tudor
2002. Stipe Pletikosa
2003. Dado Pršo
2004. Dado Pršo
2005. Dado Pršo
2006. Eduardo da Silva
2007. Luka Modrić
2008. Luka Modrić
2009. Ivica Olić
2010. Ivica Olić
2011. ?
Mladi lauerati:
1995. Dario Šimić
1996. Jurica Vučko
1997. Silvio Marić
1998. Jurica Vranješ
1999. Tomo Šokota
2000. Kruno Lovrek
2001. Ivica Olić
2002. Niko Kranjčar
2003. Goran Ljubojević
2004. Luka Modrić
2005. Leon Benko
2006. Ante Rukavina
2007. Nikola Kalinić
2008. Marin Tomasov
2009. Milan Badelj
2010. Šime Vrsaljko
2011. ?
