Gošće prvog panela bile su Barbara Matić, olimpijska prvakinja u džudu, Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO–a, Zina Urlić, predsjednica Odbojkaškog saveza Dubrovačko–neretvanske županije i Marija Anzulović, bivša hrvatska odbojkaška reprezentativka, danas instruktorica u Zagrebačkom odbojkaškom savezu.
– Put od sportašice do pozicije u nekom upravljačkom dijelu kluba ili Saveza je još uvijek teško vidljiv. U Hrvatskoj je za sada zadovoljavajućih 40 posto žena na upravljačkim pozicijama što se tiče sportskih klubova i Saveza. Nažalost, još ne postoji sustav koji će bivšu sportašicu tako brzo gurnuti da ostane u sportu kao trenerica, sutkinja ili kao predsjednica kluba ili saveza. Taj put je pun prepreka. Sreća da se vremena mijenjaju. U moje vrijeme, kada sam se aktivno bavila sportom, samo su muškarci bili na rukovodećim pozicijama. Za sebe ne mogu reći da nisam bila zvijezda, osvaja bi uvijek treća, četvrta, peta mjesta u dva sporta s kojima sam se bavila – skijanjem i umjetničkim klizanjem – priča Morana Paliković Gruden.
Nakon sportske karijere bila je trenerica, sutkinja, a na kraju je dogurala i do saborske zastupnice.
– U međuvremenu sam odradila 25 godina rada u Vjesniku, kao novinarka. Potom sam pokrenula časopis Zadovoljna koji je na tržištu već 30 godina, a posljednjih 15 bez mene. Donedavno sam bila predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza – istaknula je Morana.
Barbara Matić vjerojatno je jedina na svijetu koja ima olimpijsku medalju, a kao aktivna sportašica preuzela je dužnost dopredjsjednice Hrvatskog olimpijskog odbora, ali i mjesta predsjednice Komisije za sportaše.
– Za sada i dalje sve stignem. I trenirati i odlaziti na sastanke i boriti se za prava sportašica. Još sam stigla završiti fakultet elektrotehnike i strojarstva. Bilo je trenutaka kada zbog treninga nisam mogla otići na neki sastanak – rekla je Barbara.
VIDEO: Ovako izgleda lokacija Modrićevog penthousea u centru Zagreba. Vatreni je dao bogatstvo
Zina Urlić bile je sportska direktorica kluba Dubrovčaka banka koji je 1998. godine osvojio Kup prvaka.
– U to vrijeme klub su vodile tri žene – predsjednica, direktorica i ja kao sportska direktorica. Mislim da je to jedinstven slučaj u svijetu sporta. Nas tri bi najčešće održavale sastanke kluba kod mene doma, uz čaj i kolače. Inače, odbojka nije bila moj prvi izbor. Prvo sam trenirala košarku, a kad se ugasio ženski klub u Dubrovniku, upisala sam se u odbojkaški klub, 1971. godine. Imala sam 16 godina što je dosta kasno za početak treniranja jednog sporta. Za godinu dana već sam postala kapetanica ekipe, a čak pet puta smo pokušali kroz kvalifikacije doći do Prve lige, ali bezuspješno. Bila sam tako dobra da sam dobila poziv u juniorsku reprezentaciju bivše Jugoslavije, ali sam zbog privatnih razloga morala odbiti poziv. Zanimljivo je da je klub Dubrovačka banka nastao spajanjem klubova Dubrovnik i Cvijeta Zuzorić – priča Zina.
Marija Anzulović može se pohvaliti da je bila dio ženske odbojkaške reprezentacije Hrvatske na olimpijskim igrama u Sydneyu.
– Naš odlazak na Igre bio je ravan svjetskom čudu. U to vrijeme još se nije vrtio velik novac u odbojci kao danas. Mi smo imale dnevnicu od 10 tadašnjih njemačkih maraka, a svaka ruska igračica imala je dnevnicu od 100 njemačkih maraka. Kao članica Mladosti, kluba koji je početkom devedesetih stalno igrao u završnicama Lige prvaka, imala sam puno manja primanja i skromnije stipendije od odbojkaša Mladosti koji u to vrijeme nisu imali ni približno tako dobre rezultate kao mi. Danas je odbojkašica Tina Bošković iz Srbije jedna od najplaćenijih sportašica. Ima godišnju plaću od 2,5 milijuna eura. Moram priznati da sam jedna od rijetkih igračica koja se vraća na parket nakon čak dva poroda, i to vrlo uspješno – rekla je Marija Anzulović.
Sve je češći slučaj u hrvatskom sportu da klubu pomažu roditelji, pogotovo kada je riječ o "malim" sportovima.
– Da, ali i tu postoji jedna zanimljivost. Naime, kada se roditelji uključe u rad jednog kluba ili saveza, najčešće tata preuzima mjesto u upravljačkom tijelu, a mama je ta koja je zadužena za rađenje frizura, šivanje kostima ili pečenje kolača za proslave – naglasila je Morana Paliković Gruden.
Danas je i utjecaj društvenih mreža jako bitan.
– Istina, ali ne pada mi na pamet da cijeli dan tipkam na mobitelu i objavljujem svoje storyje. Opet, ima jako puno sportašica koje žive od klikova na Instagramu i stalno se promoviraju, a čak nisu ni tako uspješne. U redu, mlađoj generaciji je to način da lakše dođu do novca ili sponzora – naglasila je Barbara, a Marija Anzulović je na tu temu dodala:
– Jedna od najboljih brazilskih odbojkašica, Talia, zarađuje od igranja 800.000 eura godišnje. U jednom razgovoru istaknula je da od objava na društvenim mrežama zarađuje pet puta više – dodala je Anzulović.
Tema drugog panela bila je Sport kao cjeloživotni izbor. Sudjelovale su Klaudija Bubalo, direktorica rukometnog kluba Lokomotiva, Sunčica Bartoluci, zaposlenica na Kineziološkom fakultetu, Iva Todorić, košarkašica Raguse i Lada Rojc, instruktorica Fife.
– Zanimljivo je da na Kineziološkom fakultetu imamo više upisanih studenata nego studentica, ali što se tiče omjera profesora, podjednak je broj muškaraca i žena – istaknula je Sunčica Bertoluci.
