DEZINFORMACIJE - str. 3

Mikael Tofvesson, direktor u odjelu švedske Agencije za psihološku obranu

'Spremamo ljude na psihološki rat još od Putinovog napada na Krim. Propaganda može urušiti državu'

Tofvesson je prethodno bio voditelj Odjela za suzbijanje utjecaja informacija koja je osnovana u sklopu Agencije za izvanredne situacije (MSB – Civil Contingency Agency) te je zapravo bio odgovoran za aktivnosti MSB-a u borbi protiv stranog uplitanja. Također, vodio je dvije radne skupine za zaštitu nacionalnih općih izbora 2018. u Švedskoj te izbora za Europski parlament 2019. od stranih dezinformacijskih kampanja.

4

Weekend Media Festival

'Dezinformacije na društvenim mrežama danas su moćno oružje'

Marijana Grbeša istaknula je kako su se u vrijeme pandemije vrlo često namjerno širile lažne vijesti. Koliko je izazovno bilo medijima raditi u takvim trenucima podijelili su pak Ksenija Kardum i Dražen Klarić.

Premium sadržaj

5

NAŠE ZNANSTVENICE PREDVIĐAJU

Ljudi više ne vjeruju medijima i masovno ih izbjegavaju. 'Proizvodnja laži počela je na četiri ključna događaja, to su opasni podaci'

Koja je informacija vjerodostojna? Kako razlikovati lažnu ili djelomice netočnu informaciju od provjerene i istinite? Kome vjerovati? Ta si pitanja gledatelji, slušatelji i čitatelji često postavljaju, sve svjesniji toga da smo okruženi dezinformacijama, ali su i većinom pogrešno uvjereni, pokazuju istraživanja, da su sposobni razlikovati istinitu od lažne informacije. Razmišljam o tome dok gledam kratki video na TikToku koji prikazuje pirotehničara u Ukrajini koji provjerava ratište, a uz kojeg hoda mlada novinarka jedne televizije u pancirki. Ništa nije sumnjivo dok ne shvatite da njih netko snima i da taj netko očito stoji ispred njih, dakle na navodno miniranom terenu. Milijun je zamki u koje svatko od nas može upasti u bilo kojem trenutku pokušavajući se informirati. Milijun je pitanja o tome tko je stvorio dezinformaciju, zašto i kome je upućena. Da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, postalo je očito nakon afere Cambridge Analytica, kad je tvrtka koja je radila na izbornoj kampanji Donalda Trumpa, prikupila podatke o milijunima američkih građana na Facebooku, te ih koristila za izradu softvera koji je predviđao i utjecao na izbore 2016.. U većini zemalja pada povjerenje u mainstream medije što je, ističe Grbeša, najopasniji podatak. Uz to, u nizu zemalja raste stopa izbjegavanja vijesti. Prema ovom pokazatelju, Hrvatska je još 2019. bila na samom europskom dnu, a i sad smo s 51 posto onih koji izbjegavaju vijesti među najgorima.

Izbor najboljih fotografija 2019., siječanj

Premium sadržaj

4

Informacijski poremećaj

Faktograf više neće biti jedini: Tko će sve odlučivati jesu li vijesti lažne? Kreće bitka za povratak povjerenja u medije

Fenomen dezinformacija nije specifičan za Hrvatsku, nego je globalni. Informacijski poremećaj toliko je velik da je u suvremenoj teoriji medija nazvan dezinformacijski poredak, objasnila je na predstavljanju prof. dr. Marijana Grbeša Zenzerović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Philippine presidential candidate Ferdinand "Bongbong" Marcos Jr., son of late dictator Ferdinand Marcos, greets his supporters at his headquarters in Mandaluyong City

Premium sadržaj

Dinastija Marcos

Bongbong je ostvario snove svog oca diktatora

Na filipinskim predsjedničkim izborima pobijedio je sin Ferdinada i Imelde Marcos čime se obitelj vraća na vlast nakon gotovo 40 godina

Na današnji dan prije 15 godina predstavljen je prvi iPhone američke kompanije Apple

Video sadržaj

POTREBNA EDUKACIJA

Stručnjak tvrdi: Stariji od 50 najranjiviji na dezinformacije na društvenim mrežama

Problem nedostatka medijskih kompetencija nije toliko izražen među školskom djecom, smatra Holnburger

Premium sadržaj

Video sadržaj

27

Obmanjuju građane, dijele društva

Panika u EU jer Rusi informacije koriste kao oružje: Tko su uz njih glavni negativci i što se planira poduzeti

U Rezoluciji se navodi da Rusija objavljuje dezinformacije nezapamćene zlonamjernosti i razmjera, u tradicionalnim medijskim kućama i na platformama društvenih mreža, kako bi obmanula svoje građane u zemlji i međunarodnu zajednicu uoči i tijekom ratne agresije na Ukrajinu, što dokazuje da se čak i informacije mogu koristiti kao oružje.

2

konferencijA "Otvorenim podacima protiv infodemije"

Gong: Širenje dezinformacija može se suzbiti samo ranom detekcijom

Znanstvenici sa sveučilišta u Rijeci, Osijeku i Dubrovniku raspravljat će o tome kako se šire dezinformacije o koronavirusu te tko su najutjecajniji dezinformatori.

FILE PHOTO: News conference outside the U.S. Capitol in Washington

4

KRŠILA PRAVILA TE MREŽE

Twitter blokirao profil desne republikanke zbog širenja dezinformacija o koronavirusu

Političarka krajnje desnice iz Georgie zagovarala je neutemeljene teorije zavjere koje dovode u pitanje sigurnost cjepiva protiv koronavirusa i učinkovitost nošenja maski kako bi se smanjio rizik od zaraze.

5

Istraživanje fake newsa

Online dezinformacije snažno utječu na povjerenje u znanost i institucije

Povjerenje u društvene mreže raste, a povjerenje u zdravstvene radnike i radnice je u padu, opisala je prof. Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kontekst aktualne pandemije dezinformacija koja je sve veći problem za društvo i demokraciju.