U proteklih par dana u medijima su se mogli naći naslovi koji su govorili o novom soju novog koronavirusa prepoznatoga u Velikoj Britanij, a koji se iznimno brzo širi. Tamošnji znanstvenici nastoje zaključiti radi li se kod tog brzog širenja o novoj mutaciji novog koronavirusa koja bi ga učinila zaraznijim. Te mutacije odnose se na promjenu u proteinu šiljastog nastavka koronavirusa SARS-CoV-2 no nije za sada jasno čini li ta mutacija virus zaista i zaraznijim.
– Traju napori kako bi se utvrdilo je li bilo koja od do sada prepoznatih mutacija doprinijela povećanoj transmisiji virusa, stoji u priopćenju znanstvenika koji su dio konzorcija COVID-19 Genomics UK.
Ta nova mutacija definira novu varijantu novog koronavirusa koja je označena kao VUI – 202012/01. U teoriji, ta mutacija proteina šiljastog nastavka, popularno zvanog S-protein, mogla bi rezultirati daleko bržim širenjem među ljudima. Jer, broj zaraženih na jugu Engleske raste, pa je i britanska vlada potvrdila kako bi moglo biti riječ o novoj varijanti. Porast je broja zaraženih takav da su u Londonu i susjednim mjestima mjere pojačane gotovo do maksimuma, a za to se razlog pronalazi u toj novoj mutaciji. Do 13. prosinca prepoznato je 1.108 slučajeva zaraženih upravo tom novom varijantom virusa. Nema, međutim, dokaza da ona izaziva i ozbiljne infekcije ili da bi naškodila učinkovitosti cjepiva. Takvog su mišljenja i naši stručnjaci.
"Zasad nema čvrstog dokaza da ta mutacija na bilo koji način mijenja brzinu širenja virusa ili utječe na kliničke simptome. S obzirom koliko virusa cirkulira u populaciji nije neobično da se javljaju mutacije, to je jednostavno normalna pojava kod virusa. Većina mutacija ne mijenja virus (tzv. tihe mutacije i trodimenzionalna struktura proteina ostaje ista), a on se i dalje veže na isti receptor. Mutacije SARS-CoV-2 se nakupljaju relativno sporo, ali ih svakako treba pratiti, zato se redovito i sekvenciraju izolati. Nikako se način nakupljanja mutacija u SARS-CoV-2 ne smije uspoređivati s mutacijama virusa gripe kod kojeg zbog segmentiranog (u više dijelova) genoma dolazi do skokovitih rearanžmana genoma (preuzimanje jednog segmenta genoma iz nekog drugog soja) koje stvarno mogu znatno promijeniti virus i utjecati na djelotvornost cjepiva. Promjene SARS-CoV-2 kakve se dosad bilježe ne mijenjaju znatno S protein te će cjepiva i dalje biti djelotvorna protiv takvih mutiranih virusa. S obzirom kako su napravljena cjepiva koja su trenutačno najbliže odobrenju, čak i da se S protein jako promijeni mutacijama, cjepiva će se moći iznimno brzo prilagoditi novom soju, tj. sintetizirat će se druga mRNA ili će se konstruirati adenovirus sa promijenjenim genom za S protein. Vrlo lako i brzo izvedivo u oba slučaja. To je ljepota vektorskih cjepiva", rekla nam je prof. dr. sc. Andreja Ambriović-Ristov s Instituta Ruđer Bošković.
Koronavirusi mutiraju relativno sporo u usporedbi sa drugim virusima koji imaju RNK kao genetski materijal jer se koriste posebnim enzimom koji ispravlja greške koje se mogu dogoditi tokom kopiranja genoma. Protumačio nam je to prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu. Kaže kako je do sada primijećeno, kada se analiziraju sekvence virusa izolirane u raznim zemljama i u različitim fazama epidemije, da virus mutira prosječnom stopom od dvije mutacije na mjesec.
VIDEO: Pitali smo građane: Biste li se cijepili protiv koronavirusa?
"To znači da kada se usporedi sekvenca virusa sa kojim se smatra da je pandemija počela u provinciji Wuhan, taj virus će imati oko 25 promijenjenih aminokiselina od ukupno oko 10000 koje genom specificira. Većina tih mutacija ne mijenjaju biološke karakteristike virusa pa se zato smatraju “neutralnim” mutacijama. Međutim, ako se mutacija nalazi na proteinu koji se veže na stanične receptore, takozvani "spike" protein onda te mutacije mogu utjecati na efikasnost infekcije. Osim toga mutacije u tom proteinu mogu promijeniti površinu virusa tako da osoba koja je razvila antitijela na jedan soj virusa više ne bude otporna na novi soj gdje je Spike protein mutiran, kaže naš znanstvenik nastavljajući kako su upravo takve mutacije primijećene u soju virusa koji je nedavno detektiran u Engleskoj i koji ima neobično veliki broj mutacija, uključivši mutacije na dijelu spike proteina koji stupa u kontakt s receptorima na površini naših stanica.
Zbog toga postoji zabrinutost da će se ovaj soj možda zbog te mutacije širiti brže od ostalih sojeva, međutim takva hipoteza još nije potvrđena. Pored te mutacije ovaj virus također ima mutacije na spike proteinu na površini koja nije ključna za vezivanje virusa na stanicu, međutim, niti ovo ne mora biti problem jer naš organizam proizvede mnogo različitih antitijela pa je sasvim moguće da će jedno od tih antitijela prepoznati spike protein čak i kada je mutiran. Dakle, novi soj virusa primijećen u Engleskoj zavređuje da ga se dodatno istraži, ali za sada podaci o sekvenci sami po sebi nisu dovoljna indikacija da zaključimo da smo suočeni s opasnijim sojem virusa koji bi mogao biti otporan na imuni odgovor osobe koja je cijepljena ili koja je preboljela COVID-19", rekao nam je dr. Ban.
Medijski pritisak za cijepiti što veći broj ljudi