Domaćim poljoprivrednicima u novoj godini neće biti lako. Nakon što je država počela provoditi dugo najavljivanu reformu, sve one koji se bave poljoprivredom očekuju brojne promjene. Upisivanje u registar, odlučivanje hoće li proizvoditi samo za sebe ili za tržište, nov način poticanja - najvažnije su smjernice reforme koja će iz temelja izmijeniti život seljacima.
Do kraja siječnja svi poljoprivrednici u uredima jedinica lokalne samouprave moraju podnijeti zahtjev za upis. Ne učine li to, država će im uskratiti novčanu pomoć, a neupisanima prijeti i kaznom od tri do osam tisuća kuna. Ako se, pak, upišu pogrešni podaci, kazne mogu biti i do 100.000 kuna. Nakon registriranja svaki će proizvođač od grada ili općine dobiti iskaznicu s fotografijom, a bez nje se ubuduće ništa neće moći prodavati na sajmu ili tržnici. Iskaznica će biti i temelj za kontrolu inspekcijama, a njima se želi smanjiti prodaja na crno u poljoprivredi.
Država je odlučila i da ubuduće više neće svima davati potporu, već samo onima koji se upuste u tržišnu bitku ili tzv. komercijalnu skupinu. I dok komercijalni poljoprivrednici mogu računati na povoljne kredite, subvencije i potpore, oni koji odluče proizvoditi samo za sebe dobivat će mjesečno 600 kuna pomoći po članu obitelji. Uvjet je i da je osoba starija od 55 godina. No, da bi se podnio zahtjev za neki od oblika državne potpore, potrebno je zbrojiti proizvodne jedinice koje će biti različite za svaku kulturu. Proizvođači žitarica će, primjerice, morati obrađivati barem tri hektara, a stočari bi trebali imati barem tri mliječne krave. No, moguće je i kombinirati proizvodne jedinice pa će na poticaje moći računati i ako, na primjer, neki seljak ima tri krave i 10 krmača ili ako ima dva hektara voćnjaka i hektar vinograda. Novost je i vrijeme isplate poticaja. Država, naime, proizvođačima više neće davati pola novca prije sjetve, a pola nakon žetve, već će sve dobiti odjednom i to nakon žetve. Seljaci će tako troškove obrade zemlje snositi sami, a sami će morati pronalaziti i kupce za svoju, primjerice, pšenicu. U Ministarstvu naglašavaju kako država više neće određivati minimalnu otkupnu cijenu nego tržište.
Premda seljaci strahuju kako će se nakon upisnika odmah morati prijaviti u sustav PDV-a, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da nije tako. Ondje objašnjavaju kako će ulazak u taj sustav biti obavezan samo za komercijalnu skupinu i to nakon prijelaznog razdoblja od tri godine. No, već od 1. siječnja mijenja se način plaćanja sirovog mlijeka. Glavni kriterij bit će broj mikroorganizama i somatskih stanica zbog čega bi, prema nekim procjenama, otkupna cijena u prosjeku mogla pasti 30 posto.
S. Lauš-Mrvelj
