Pola Europe, uključujući predsjednike, premijere, ekonomiste i druge uglednike, pokušava smisliti odgovor na najteže političko-ekonomsko-pravno pitanje s kojim se Europa susrela u svojoj modernoj povijesti: kako spasiti eurozonu, uzdrmanu krizom u Grčkoj?
Jednostavno “rješenje”
Ali dok učeni ljudi još razbijaju glavu smišljajući magičan odgovor na to pitanje, 11-godišnjak iz Nizozemske po imenu Jurre Hermans smislio je savršeno jednostavno rješenje. Poput profesora Baltazara, mali Jurre je mislio, mislio… – i dosjetio se! Zgrabio je papir i olovku i sve fino nacrtao.
Rješenje se, dakle, sastoji u sljedećem. Grci trebaju predati sve eure koje imaju, a zauzvrat će od svoje Vlade dobiti drahme, novčanice u svojoj staroj valuti koju bi, prema ideji ovog dječaka, Grčka ponovo trebala uvesti. Od dobivenih eura grčka Vlada će formirati jednu golemu pizzu (ili palačinku – iz crteža nije sasvim jasno). Iz crteža nije jasno je li ta pizza stvarna ili metaforička, ali čekajte da čujete izjavu malog genijalca pa će vam sve biti jasno:
– I onda grčka Vlada može lijepo platiti sve svoje dugove jer svatko kome Grci duguju može dobiti svoj komad pizze – objasnio je Jurre Hermans. Zaista, ni profesor Baltazar to ne bi bolje smislio. Svakom njegov komadić pizze. Problem riješen, svi sretni i zadovoljni. Osim možda samih Grka jer, kako objašnjava sam autor pokazujući na svoj crtež: – Vidite, Grk ne izgleda sretno...
Jedanaestogodišnji Nizozemac svoje je rješenje poslao na natječaj za Wolfsonovu nagradu, drugo najvažnije priznanje u ekonomiji nakon Nobelove nagrade. Više od 400 prijava stiglo je na taj natječaj, na kojem su svjetski ekonomisti i intelektualci pozvani da objasne koji bi tehnički bio najučinkovitiji način za kontrolirani raspad euro zone. Pobjednik će biti proglašen u srpnju, a prekjučer je odabrano pet finalista. Dječak Jurre nije ušao među finaliste, ali je, kao najmlađi sudionik natječaja, dobio utješnu nagradu od 100 eura. Nagrada za pobjednika natječaja iznosi 300.000 eura.
Svjetski stručnjaci
Pet radova koji su ušli u finale ipak su puno ozbiljniji nego dječakov crtež grčkog “čiča gliše”. Pitanje kako podijeliti euro zonu nije samo euroskeptični vrući san, nego jedno od najizazovnijih pitanja za ekonomsku akademsku zajednicu. Natječaj ne traži od sudionika da odgovore je li raspad eurozone dobra ili loša stvar. Jednostavno traži od najuglednijih svjetskih stručnjaka da odgovore kako bi tehnički bilo najbolje izvesti raspad eurozone u slučaj da je raspad neminovan.
– Svih pet radova koji su ušli u finalni izbor bavi se dvama pitanjima. Prvo je kako podijeliti valutu, što nije osobito teško, događalo se u prošlosti. Drugo je pitanje kako kontrolirati masovnu devalvaciju nekih valuta koje bi izašle iz eura. Kako da neke zemlje izađu iz euro zone a da to ne stvori paniku na financijskim tržištima? Svih pet radova kao pravi problem vidi pravni aspekt. Raspad eura je ekstremno komplicirano pravno pitanje. Kako redefinirati silne ugovore pisane u euru kao valuti - kaže Nikki Tait, novinarka londonskog lista Financial Times.
Mali je simpa ali o ekonomiji nema blage veze. Grci su vec odavno povukli eure sa banaka ili u carapu ili u inozemstvo. Dakle u Grckoj je ostalo jos nesto sitnisa - uglavnom sirotinje! Sa tih nekoliko milijardi koje grcke banke jos imaju, ne mogu platiti ni 10% dugova.