Dvadeset godina proteklo je otkako su u Zagrebu održane 14. svjetske
studentske igre Univerzijada. Glavni je grad Hrvatske od 8.
do 19. srpnja 1987., uz devet gradova suorganizatora, bio domaćin za
3195 sportaša iz 122 zemlje svijeta koji su se pod geslom
"Svijet mladih za svijet mira" natjecali u 12 sportova. Zabavnim
programom na Jarunu Zagrepčani, sportaši te organizatori
Univerzijade, u srpnju, na dan kad su Studentske igre počele, prisjetit
će se vremena kada je glavni grad živio poput globalnog sela.
Na ideju o održavanju Univerzijade u Zagrebu
tadašnji je Savez za fizičku kulturu došao
još 1982. U to su vrijeme naši
sportaši postizali sjajne rezultate. Prvaci su bili Dinamo,
Mladost, Cibona... No imali smo velik problem. Zagrebu su nedostajali
sportski objekti. Zato smo rekli: "Idemo se kandidirati za Univerzijadu
pa ćemo ih uspjeti sagraditi" prisjetio se Mirko Novosel,
ključni čovjek organizacije Studentskih igara, kako je Zagreb, u
konkurenciji s Indianapolisom, Brisbaneom i New Delhijem, uspio postati
domaćinom Univerzijade.
Kandidirati Zagreb Međunarodnoj federaciji sveučilišnog
sporta (FISU) za dobivanje igara bio je lakši dio posla.
Trebalo je uvjeriti Izvršni odbor FISU-a da će glavni grad
Hrvatske, doduše u to vrijeme još uvijek bez
poštene sportske infrastrukture, biti u stanju organizirati
Studentske igre.
Čak 18 mjeseci trajalo je naše lobiranje kod
FISU-a. U međuvremenu su Amerikanci odustali od kandidature jer su se
pripremali za Panameričke igre, što nam je svakako
išlo u korist kazao je M. Novosel
otkrivši kako se zbog dobivanja Univerzijade poslužio i
lukavstvom.
Osobno je, naime, obećao Primu Nebiolu, predsjedniku FISU-a, da će mu
Zagrebačko sveučilište dodijeliti počasni doktorat ako
naša metropola postane domaćinom. I upalilo je! Na sjednici
Izvršnog odbora u svibnju 1985. u Veneciji FISU je odlučio:
u Zagrebu se 1987. održava Univerzijada.
U dvije godine, koliko su trajale pripreme za sportski spektakl, Zagreb
je promijenio svoje vizure. Sagrađena je Dvorana Dražena Petrovića,
plivalište Mladost, uređen je ŠRC Jarun,
preuređen je Dom sportova, maksimirski stadion, do tada derutni
sportski kompleks na Šalati i dvorana Kutija
šibica ponovno su dovedeni u funkciju. Obnovljen je Muzej
Mimara, sagrađen Omladinski kulturni centar u Teslinoj, Ekonomski
fakultet dobio je sportsku dvoranu, sagrađeni su hotel Dubrovnik i
Autobusni kolodvor.
Preuređeni su Trg bana Jelačića, Tkalčićeva ulica, studentski domovi
Cvjetno naselje i "Stjepan Radić", a 220 pročelja zablistalo je u novom
ruhu.
Novac potreban za organizaciju Igara namaknuli smo tako
što nam je tadašnja vlada odobrila da porez na
promet svih artikala koji su na sebi nosili znak Univerzijade od 1.
siječnja 1986. do 30. lipnja 1987. ima pravo ubirati Organizacijski
odbor.
Riječ je o milijardama dinara zbog kojih nam je Beograd poslije stvarao
probleme, ali bilo je već kasno. Sve ono što smo sagradili u
Zagrebu nisu nam mogli oduzeti dodao je M. Novosel.
Spletom nesretnih okolnosti nakon Univerzijade, ne računamo li uređenje
skijaških staza na Sljemenu, u Zagrebu nije, na žalost,
izgrađen nijedan sportski objekt.
Na ljeto bi metropola na tragu priprema za Svjetsko rukometno prvenstvo
2009. godine ponovno trebala postati gradilištem. Valja nam,
naime, sagraditi dvije nove rukometne dvorane te renovirati Dom
sportova.
Hoćemo li u tome uspjeti, vidjet ćemo. Jer dovoljno je prisjetiti se da
su Vlada i Zagreb još ne tako davno ratovali zbog
donošenja, a zatim žurnog povlačenja "rukometnog zakona"
kojim bi se, mimo javnog natječaja, ubrzala gradnja dvorana. Budući da
radovi moraju početi najkasnije 1. srpnja, ostaje nam jedino držati
palčeve da sadašnji vlastodršci upregnu sve snage
te Zagrebu i Hrvatskoj osiguraju sportski spektakl kojeg ćemo se, poput
Univerzijade, godinama sjećati.
UNIVERZIJADA Dva desetljeća prošla su od održavanja 14. studentskih igara
20 godina Univerzijade: Zagreb zaradio 330 milijuna eura
