One koji realiziraju više od 150.000 kuna prodaje određenih proizvoda, tvrtka za ortopedska pomagala Bauerfeind nagrađuje osmodnevnim putovanjem za dvije osobe u Las Vegas ili u Los Angeles na edukacijski seminar. Za više od 100.000 kuna prodane robe putovanje u jednu od spomenutih destinacija dobiva jedna osoba također za osam dana, a za niži je promet nagrada jednako atraktivna Barcelona, ali tri dana. Riječ je, kažu u tvrtki, o promotivnoj, a ne o nagradnoj igri, za ljekarnike, ali i liječnike. Akcija je trajala lani od 1. travnja do 31. listopada, a HZZO je Državnom odvjetništvu u svibnju prijavio spomenutu tvrtku.
– Ovakve su akcije suprotne Zakonu o medicinskim proizvodima i nije riječ o jedinom slučaju. Ima još tvrtki koje se bave sličnim reklamama, protuzakonitim kampanjama koje potiču potrošnju, a HZZO će sve prijaviti nadležnim organima – kaže Mario Bagat, pomoćnik ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaštitu.
Predsjednik uprave Bauerfeinda Karl Schmidt uzvraća:
– Akcija nije protuzakonita. Prije nego što smo u to krenuli konzultirali smo se s odvjetnikom. Ništa ne skrivamo. Ovaj napad na nas dogodio se baš kad sam se suprotstavio HZZO-u koji koristi svoj monopolistički položaj kako bi dobavljače medicinskih pomagala natjerao na potpisivanje nelegalnih ugovora. Žele nas prikazati nemoralnom tvrtkom, a zapravo se preko DORH-a obračunavaju s nama – tvrdi Schmidt i dodaje:
Pisao i premijerki
– Pitam se je li prijavljen i proizvođač aparatića za mjerenje šećera u krvi koji ljekarnama poklanja po 10 aparatića uz uvjet da ostvare promet od 5000 kuna vrijednosti njihovih trakica za dijabetes. Uz to, ljekarnicima koji se iskažu poklanjaju i 500 kuna za osobnu potrošnju preko bankovne kartice – ispričao nam je Schmidt, ogorčen i stoga što je HZZO o prijavi obavijestio Hrvatsku udrugu poslodavaca, ali ne i njega.
Je li riječ o nezakonitim poslovima, o mitu, poticanju nezakonitog izdavanja i prodaje ortopedskih pomagala ili o nelojalnoj konkurenciji, očito će morati ispitati nadležne službe. No, je li sve to posljedica borbe za financijski kolač od 610 milijuna kuna koliko iznosi budžet HZZO-a u ovoj godini za ortopedska pomagala? Na novom popisu ortopedskih pomagala HZZO-a nalazi se 600 proizvoda, a na natječaj državnog osiguranja s ponudama su se javile 92 tvrtke. S objašnjenjem da na tržište ortopedskih pomagala treba uvesti red i ograničiti prekomjernu potrošnju koja je od 2007. do 2010. porasla čak 30 posto, sa 467 na 640 milijuna kuna, HZZO uvodi nova pravila. Po modelu koji je lani krenuo s proizvođačima lijekovima, i tvrtke koje s HZZO-om budu poslovale s pomagalima morat će, kako sada stvari stoje, potpisati dva ugovora, i to onaj o etičkom oglašivanju proizvoda te ugovor o društvenoj solidarnosti i fiskalnoj odgovornosti. Prema prvom ugovoru, tvrtka mora odvojiti jedan posto godišnjega prometa. Polovina novca ide na račun HZZO-a i vraća se tvrtki ako ona ne zgriješi u području etičkog oglašivanja. Drugi dio novca, dakle 0,5 posto, služit će za edukaciju liječnika o ortopedskim pomagalima i bit će na računu zaklade koju tek treba osnovati. S obzirom na to da oglašivanje proizvoda utječe na veću potrošnju, i za ortopedska pomagala vrijedit će pravila kao i za lijekove.
– Javno oglašivanje, u što spada i objavljivanje na internetu, više se neće tolerirati – kaže Mario Bagat. Drugi ugovor podrazumijeva to da razliku između planiranog i potrošenog novca po segmentima pomagala snose tvrtke. Financijski teret prekomjerne potrošnje snosit će prema udjelu koji imaju na tržištu. Schmidt, čija tvrtka s međunarodnim poslovanjem i ugledom drži 42 posto hrvatskoga tržišta, uvjeren je da je posrijedi ucjena i pritisak HZZO-a. Pisao je zbog toga i premijerki Kosor, tražio, bezuspješno, sastanak s direktorom HZZO-a i ministrom Milinovićem.
Primjena od početka 2013.
– Identični ugovori koje su potpisale farmaceutske tvrtke sada se nude dobavljačima medicinskih pomagala, a riječ je o dva neusporediva segmenta. Kako mogu potpisati ugovore a da nemam podataka o tome koliki je budžet za pomagala ni kako je novac podijeljen po skupinama pomagala. Pritiscima na obiteljske liječnike HZZO štedi na pacijentima pa bi ti isti pacijenti pomagala, na koja imaju pravo, trebali dobiti na račun tvrtki. Ukratko, na naš račun HZZO želi smanjiti potrošnju ne dirajući u prava pacijenata. Takva praksa u svijetu ne postoji! – kategoričan je Schmidt. Neprihvatljiva mu je i nemogućnost reklamiranja proizvoda koji su na listi HZZO-a i pita se kako će informacija stići do pacijenta.
Mario Bagat ne skriva da je cilj HZZO-a da se novom politikom urede troškovi, potrošnja, reklamiranje, propisivanje medicinskih pomagala. Tako nakon stupanja nove liste pomagala na snagu i odabira dobavljača, što bi trebalo završiti za otprilike mjesec dana, obiteljski liječnici više ih neće, kao dosad, propisivati po generičkim imenima, već po marki proizvoda, pa ljekarnici neće moći izdavati pomagalo bilo kojeg, već određenog proizvođača.
– A što se tiče spomenutih ugovora, s HUP-om je dogovoreno da krenu u primjenu 1. siječnja 2013. – poručuje Bagat i vjeruje da će se do tada svi prijepori i nesporazumi s dobavljačima riješiti.
Hrvatsko trziste je monopolizirano i neprlagodljivo i jasno je da bude sve vise problema ovakve vrste jer je generacija koja pise HR trzisne zakone odrasla i odgojena u socjalistickom vakumu. Ne da je to nesto lose ali ti su ljudi neprlagodljivi danasnjoj situaciji.