Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj György CsŤoti (61) nije tipični karijerni diplomat. Taj diplomirani inženjer elektrotehnike uoči pada komunizma bio je među osnivačima kasnije vladajućeg Mađarskoga demokratskog foruma, a 1990. godine ulazi u parlament gdje se u dva uzastopna zastupnička mandata specijalizirao za međunarodne odnose. Četvrtu godinu svog veleposlaničkog mandata u RH počinje službenim posjetom predsjednika mađarske vlade Viktora Orbana 26. siječnja, kad će se otvoriti generalni konzulat u Osijeku.
Hrvatske vlasti odnose s Mađarskom često ocjenjuju najboljim među susjednim zemljama. Kakvim ih vi vidite?
- Naše strateško partnerstvo ukorijenjeno je u zajedničkoj povijesti, ali se hrani iz sadašnjosti. Između nas nema nijednog otvorenog pitanja. A upravo zato što imamo zajedničke ciljeve, europske integracije i regionalnu suradnju, Mađarskoj je Hrvatska pouzdan partner, kao što i Mađarska može biti Hrvatskoj. To danas i ostvaruju premijeri Viktor Orban i Ivica Račan.
Partneri i za koridor do Ploča
Dulje vrijeme zainteresirani ste za ulaganja u Hrvatsku, poput zajedničkog projekta luke Rijeka ili spajanja državnih naftnih kompanija MOL-a i Ine. Što koči bržu provedbu tih projekata?
- Bilo bi jako dobro kad bih znao što sprječava provedbu spomenutih projekata. Koliko mi je poznato, odgovorni članovi hrvatske vlade, a prije svega predsjednik vlade Račan, također ne znaju što je tome točan razlog. Dobre namjere postoje u obje zemlje. Za predstojećeg posjeta mađarskog premijera Orbana, razmijenit će se stajališta o tim pitanjima. Proteklih mjeseci bilo je neodlučnosti, ali čini mi se da će se tema Rijeke sada pokrenuti s mrtve točke.
To je nama iznimno važno jer nam je potrebna pouzdana morska luka, ali istodobno uvjereni smo da i Hrvatska iz te suradnje izvlači profit. Ako dobijemo udio u riječkoj luci, tada ćemo kanalizirati Češku, Slovačku, Ukrajinu i taj prostor Srednje Europe upravo prema toj sredozemnoj luci. Ako uspijemo napokon sklopiti dogovor, mađarska će vlada ubrzati gradnju autoceste i modernizaciju pruge prema Hrvatskoj kako bi luka Rijeka imala što veći promet robe. Moram reći da je danas vrlo tužno šetati Rijekom i gledati kako u tu veliku luku ne uplovljava niti isplovljava, dakako ne računajući jedrilice, nijedan brod.
Što se tiče MOL-a i Ine, i dalje smo maksimalno zainteresirani za nastavak suradnje. Ako srednje jake naftne industrije, poput MOL-a ili Ine, ne udruže potencijale, tada će jedna velika multinacionalna tvrtka položiti šape na ovu regiju. U tom će slučaju te dvije velike tvrtke, pa i neke druge, propasti. Nadamo se nastavku pregovora i njihovu konačnom uspjehu.
Osim Rijeke, imate li interesa i za pločansku luku, odnosno koridor Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče?
- Usredotočeni smo na riječku luku, ali smo i partneri za gradnju europskog prometnog koridora 5C do luke Ploče. To je interes južne Mađarske. Ako bi ta investicija krenula, možete računati s nama.
Mađarska i Hrvatska imaju od prošlog proljeća sporazum o slobodnoj trgovini. Međutim, mađarski izvoz u Hrvatsku višestruko premašuje hrvatski u Mađarsku. Zašto je tomu tako? Je li riječ o cijenama, kvaliteti ili nečem trećem?
- Hrvatsku je dugo zaobilazilo kretanje robe. Hrvatska industrija, a pogotovu poljoprivreda, nije dovoljno konkurentna. Hrvatskoj bi trebala brza, ali promišljena privatizacija te vanjski ulagači da bi provela potrebne preinake. Riječ je o nedjelotvornoj proizvodnoj strukturi. Tehnologija nije na svjetskoj razini. Visoke su cijene, a kuna je precijenjena i zato niste konkurentni. To se prije svega odnosi na poljoprivredne proizvode. Uvjeren sam da će put kojim je Hrvatska krenula u posljednje dvije godine dovesti do uspjeha. I kad Hrvatska napokon uspješno iziđe iz izolacije, naći će i dovoljno ulagača i prijatelja. Savjetovao bih vam da požurite te procese, a vidim da su toga svjesni i ovdašnji političari.
Sporazum o slobodnoj trgovini ne treba gledati samo kroz trgovinu. Njime vam je otvoren put da, očekivati je ove godine, postanete članicom CEFTA-e, u čemu vas Mađarska maksimalno podržava. Više ćete profitirati kad uđete u takvu veću asocijaciju slobodne trgovine, ali morate se požuriti jer ćemo uskoro postati članicom EU. CEFTA će ipak i dalje biti od koristi jer neće sve članice ući u Uniju.
Mađarska će lobirati za Hrvatsku
Mađarska je već nekoliko godina članica NATO-a i među najizglednijim je kandidatima za Europsku uniju, a Hrvatska se tek približava tim integracijama. Koje mađarske pogreške Hrvatska ne bi smjela ponoviti?
- Proslijedit ćemo vam naša iskustva, od najviših razina političke prirode do stručnih i operativnih savjeta. Ne morate nužno ponoviti naše pogreške. Imamo neke savjete o tome što je oportuno, a što manje. To se uglavnom odnosi na EU, NATO je puno jednostavniji u tim finesama. Usto, Mađarska će u spomenutim asocijacijama lobirati u korist Hrvatske. U međuvremenu će biti jako korisno ako Hrvatska i rješava svoje domaće zadaće jer možemo pomagati samo onome tko si i sam pomaže.
Premalo turista
Sve više mađarskih turista dolazi na Jadran, ali se ne može govoriti o najezdi. Gdje su nedostaci naše ponude?
- Prema podacima iz 2000., broj mađarskih turista bio je na sedmom mjestu. To, uzevši u obzir da smo susjedi, nije prihvatljiv broj za nas. Sedamdesetih i osamdesetih za Mađare je Hrvatska bila prva ciljna morska obala. Devedesetih se svijet za Mađare kudikamo više otvorio, a u Hrvatskoj je bio rat. Mađarski se turisti sada polako vraćaju na Jadran i hrvatska obala nužno mora dobiti velika ulaganja, počevši od hotela. Cijene hotelskog smještaja u skladu su s kvalitetom ponude, no restorani i ostale prateće usluge iznimno su skupe. Također smo zainteresirani za suradnju u hrvatskom turizmu, kroz privatizaciju ili mješovite tvrtke kad je riječ o uređenju hotela ili jahtaških klubova. Ako se mi natječemo s Česima tko će poslati više turista, to Hrvatima može biti samo bolje.
Tu je i problem cesta, zbog kojega su Mađarima uvijek bili najzanimljiviji Istra i Kvarner. Još bi više bilo interesa za Dubrovnik i Makarsku, ali da tamo stignete iz Budimpešte, i da jurite 150 na sat i nigdje ne stajete, treba 12 sati. Za obitelj, da bi došla u Dubrovnik i vratila se, to je već dvodnevni program. Autocesta do Splita mora se sagraditi i silno navijam da to ostvarite do 2004. godine, ne samo zbog Mađara nego u korist svih turista.
Razgovarao Borna Keserović
