U Italiji je u puno kraćem razdoblju od koronavirusa zasad preminulo 6078 osoba, gotovo dvaput više nego u Kini, koju možda najviše dva tjedna dijele do izlječenja dok će se u Italiji žrtve još brojiti u tisućama tako da će ih kad prođu sav taj put biti najmanje triput više od konačnih oko 3300 do najviše 3400 u Kini.
Po kineskom modelu širenja zaraze, Italiju čeka još možda i pet tisuća žrtava. Statistička usporedba rasta broja zaraženih i mrtvih u Italiji i Kini dovela nas je do zaključka da, ako virus nije mutirao, onda bi uz trenutačni broj mrtvih u Italiji po kineskoj stopi smrtnosti od COVID-19, prekjučer trebalo u Italiji biti potvrđeno 243.000 zaraženih osoba, odnosno 3,8 puta više od službenih 63.928. U usporedbi smo koristili podatke Worldometra, talijanska službena izvješća o broju zaraženih, mrtvih i broju testiranja, a stope smrtnosti smo sami računali.
Preokret na 8. ožujka
Kao početni dan usporedbe uzeli smo 22. siječnja u Kini, dan uoči uvođenja karantene u Wuhanu i potom u pokrajini Hubei, kad je potvrđeno da je zaraženih 571 i da je dotad bilo 17 smrtnih slučajeva. Bilo je to 28 dana nakon prvih zaraženih lani potkraj prosinca. Italija je karantenu proglasila 11. ožujka, kad je imala 827 mrtvih i 12.462 zaražena. U odnosu na Kinu, zakasnila je 13 dana. Trebala ju je proglasiti 27. veljače, kad je imala 17 mrtvih i 655 zaraženih, a tada je prošlo također 28 dana od potvrde prvih zaraženih 31. siječnja, dvoje kineskih turista. Zato smo uzeli da je 22. siječnja u Kini bio 27. veljače u Italiji, pa smo po danima pratili kako se zaraza potom širila u Italiji i Kini. Prvi domaći slučajevi zaraze u Italiji potvrđeni su 15. veljače, a eksponencijalni rast počeo je 21. veljače s 21 oboljelim, nakon čega su za samo šest dana došli na 655. Istodobno, Kini je trebalo 18 dana od 44 zaražena do 571. Ali, sljedećih devet dana, sve do 8. ožujka, Italija je imala manje mrtvih nego Kina u devet dana. Preokret se zbio 7. na 8. ožujka u Italiji kad je došlo do drastičnog dnevnog porasta broja mrtvih s 36 na 133, pa idućih dana još više.
Kina je dnevno povećanje broja žrtava na više od stotinu imala 11 dana kasnije. Italija je 7. ožujka bila na 233 smrtna slučaja, a za 16 dana imala ih je 6078, dok je Kina od 259 za 16 dana došla na 1770 mrtvih, više nego triput manje od Italije. Istodobno je broj zaraženih u Kini od 571 za 25 dana došao na 70.548, a u Italiji od 655 na 63.928. S time da je od 4. do 11. ožujka Italija imala dvostruko manje zaraženih nego Kina u identičnom razdoblju širenja zaraze od 28. siječnja do 4. veljače. Nakon toga, posljednjih 12 dana, od 12. ožujka, smanjuje se razlika u broju zaraženih između Italije i Kine. Na pitanje zašto se to događa, odgovor smo našli u podacima o broju testiranja u Italiji.
Naime, od 11. ožujka udvostručili su broj testiranja (sa 6500 na 13.000), a od petka ih provodi više od 20.000 (u subotu 26.000) i to povećanje prati i povećanje broja zaraženih. Kina je u Guangdongu, regiji od 113 milijuna stanovnika, do potkraj veljače provela 320.000 testiranja, ali još u početnoj fazi, s epidemiološkim učinkom. Italija je jučer došla na 300.000 testova, ali kako je kasno reagirala i s mjerama samoizolacije i karantenom, uz tipičnu južnjačku nediscipliniranost, od aktualnih testiranja nije imala epidemiološke koristi te ju je eksponencijalni rast broja zaraženih zatekao tako da od početka nije mogla pratiti trag prijenosa virusa koji se slobodno proširio i zbog sportskih i nekih drugih masovnih događanja.
Zanimljivo je da je stopa smrtnosti u Kini u razdoblju usporedne analize bila relativno stabilna, dok u Italiji stalno raste, od početnih 2,5 do 9,5 %. U Kini je tek prvih pet dana bila oko 3 %, a sljedećih 15 dana od 2 do 2,5 %. Pođemo li od teze da bi smrtnost i u Italiji trebala biti kao u Kini, onda bi na prekjučerašnjih 6078 smrtnih slučajeva u Italiji uz kinesku stopu smrtnosti od 2,5 %, u Italiji trebalo stvarno biti 243 tisuće zaraženih. U Kini je jučer, s 81.171 ukupno zaraženih i 3277 smrti, stopa smrtnosti 4 %. Kad bi se kineski trendovi broja zaraženih i mrtvih od 27. veljače do danas, projicirali na Italiju za mjesec dana mogla bi imati najmanje 11.000 mrtvih.
Što je utjecalo na smrtnost
Statistička usporedba zanemaruje druge faktore koji mogu utjecati na povećanu smrtnost. Tako je talijanska virologinja iz bolnice Sacco u Milanu u subotu, prema objavi agencije AdnKronos prenesenoj u Večernjem listu, Maria Rita Gismondo rekla kako bi znanstvenici trebali istražiti je li virus koji hara Italijom možda mutirao. Ali, dodala je, kako su na povećanu smrtnost mogle utjecati i druge okolnosti, visoka starost umrlih u Italiji, gustoća stanovništva... Možda i društveniji, neposredniji odnosno kontaktibilniji talijanski način života...
Talijanski Nacionalni institut za zdravlje objavio je prošli tjedan dobnu strukturu za 2003 umrle osobe do 17. ožujka koje su bile pozitivne na COVID-19. Prosječna starost preminulih je 79,5 godina, a medijan 80,5 (u rasponu od 31 do 103 godine), a među umrlima je 70 % muškaraca. Srednja dob zaraženih je 63 godine. Istraživanja su pokazala da od zaraze odnosno pojave prvih simptoma do smrtnog ishoda u prosjeku prođe 14 dana, i drastičan skok broja mrtvih 8. ožujka sve do danas posljedica je zakasnjelog uvođenja drastičnih mjera. Kako je karantena uvedena 11. ožujka, to znači da bi danas mogao biti zadnji dan povećanog dnevnog broja žrtava, s time da smanjenje broja mrtvih Italija bilježi već dva dana, što bi moglo značiti da je 21. ožujka bila na vrhuncu virusne krize.
o kakvoj to južnjačkoj nediscipliniranosti ovaj govori?! to je bauk, dogma, ništa drugo! pa talijani su sljednici moćnog rima, grci stare grčke, kad ostatak europe nije imao ništa od kulture. nakon 2.000 godina se nešto i promijenilo, al da bi sad talijane prozvali nediscipliniranima... malo previše! taj narod je najviše kopiran u svijetu, od industrije, prehrane, do mode. kad je fiat prije 25 godina izbacio bravo, sa okruglim svjetlima, nijemac se smijao, da bi u nepune dvije godine izbacio golfa baš sa okruglim svjetlima (zadnjim), i to prezentirao kao velik zaokret i predvodnik u klasi u kozmetičkim promjenama klase. u italiji se zna što se smije zvati čokolada, za razliku od njemačke i francuske, nije ferrero iz dijona, ne... o modi ne bih puno... al za pistu u milanu jedan lik iz splita je snimao i casting, na kozjaku, to vam dovoljno govori o tome što u modi znači italija. talijani imaju samo jednu veliku nesreću. kao i španjolci. al i francuze steže, nijemci su se prebrzo radovali da njih neće. eto, sve ih ova nesreća reže. bili oni 'disciplinirani' ili ne.