Zvuči kao dobar posao za nekoga tko ima ambicije i novac. No, TikTok u kineskom vlasništvu nije samo aplikacija za dijeljenje kratkih videozapisa. To je jedna od najuspješnijih društvenih mreža s milijardom korisnika u 140 zemalja i fenomen koji mijenja društvene medije i način na koji ljudi komuniciraju. Tvrdnje o zabrinutosti za nacionalnu sigurnost u Americi ne olakšavaju situaciju. Protekcionistički stavovi i opće raspoloženje prema Kini postali su sumorni, a Kongres povećava pritisak na kompaniju da poduzme nešto, piše DW.
Ima li Kongres kontrolu?
Za američku vladu, TikTok je više od zabave - to je platforma za vijesti i informacije koja se može koristiti i za propagandu. Desetljećima su SAD imale ograničenja na strano vlasništvo nad tradicionalnim medijima poput radija ili kabelskih stanica; za političare, ograničenja TikToka su logična posljedica razvoja u 21. stoljeću. Predstavnički dom američkog Kongresa 13. ožujka donio je odluku da se kompanija prisili na prodaju aplikacije u roku od šest mjeseci ili da se ona zabrani u trgovinama aplikacija poput Applea i Googlea. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je odobrenje Senata. Predsjednik Joe Biden obećao je potpisati zakon, ako ga Senat odobri.
TikTok možda čeka spasitelja koji bi spriječio propast poslovanja u Americi. Grupa potencijalnih kupaca je mala. Elon Musk već je zauzet preuređivanjem X-a, ranije poznatog kao Twitter. Kome se još mogu obratiti? Što će biti s 170 milijuna američkih korisnika ako TikTok jednostavno ne bude prodan?
GALERIJA: Superutorak: Trump skuplja pobjede, priprema teren za revanš s Bidenom
Kratka povijest
Ovo nije prvi put da se spominje prodaja ove platforme. Donald Trump je pokušao natjerati ByteDance, kinesku kompaniju koja posjeduje TikTok, da proda svoju američku podružnicu američkom vlasniku još 2020. Činilo se da je kompanija Oracle zainteresirana, ali su pregovori propali, kao i pokušaj da se aplikacija zadrži izvan trgovina aplikacija. Od tada TikTok kaže da je uložio velike napore kako bi izbrisao podatke o američkim korisnicima sa svojih servera i premjestio sve te informacije na servere u SAD-u - akcija nazvana Projekt Texas. Teoretski, time bi se podaci držali izvan dosega kineskog nadzora. Mnogi stručnjaci poput Miltona Muellera, stručnjaka za cyber sigurnost na Tehnološkom institutu u Georgiji u Atlanti, sumnjaju da postoji bilo kakva stvarna sigurnosna prijetnja nakon što su pregledali sve dokaze. Ipak, mnogi američki političari i vladine obavještajne i sigurnosne agencije ne miruju i žele krenuti korak dalje.
Tko bi želio kupiti TikTok?
Imajući sve to na umu, kupovina cijelog TikToka - ili samo njegovog američkog dijela - ne bi bila uobičajena poslovna transakcija. To bi bilo geopolitičko minsko polje. Bi li ByteDance i dalje bio većinski dioničar iz pozadine? Tko bi pokrenuo i ažurirao njegov moćni algoritam? Mueller, koji prati TikTok nekoliko puta tjedno, smatra da je prodaja "teoretski moguća, ali vrlo komplicirana i malo vjerojatna". Dodajući da "kineska vlada to možda neće dopustiti, i da je nejasno što se dobiva, ili čak što znači, da se proda 'dio' globalno povezane usluge društvenih medija".
Ante Jakov Milanović sin je predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića
ByteDance je izgleda spreman za borbu. Kineska vlada bila je suzdržana. Ali ona bi mogla pokušati spriječiti prodaju tako što će zabraniti izvoz tehnologije koja stoji iza aplikacije. Bez njegovog algoritma, TikTok bi bio manje privlačan. Osim toga, teško je postaviti granice i spriječiti pristup nečemu tako slobodnom kao što je aplikacija. Trgovine aplikacija morale bi blokirati sva nova preuzimanja i ažuriranja za one koji ih već imaju. A i rokovi su kratki. Mueller je nedavno razgovarao s brojnim ljudima iz TikToka koji kažu da prodaja tehničkih ili operativnih dijelova ne funkcionira u tako kratkom roku. Imali bi šest mjeseci, "dok je prodaja Grindra, koju je obavljala druga kineska kompanija, trajala godinu dana", rekao je on.
Izazovi se gomilaju
Svaka zabrana u Americi sigurno bi dovela do pozivanja na Prvi amandman američkog Ustava. "Sloboda govora američkih korisnika bila bi ograničena, a ne sloboda stranaca ili kineske vlade", rekao je Mueller. Problem je i cijena. Brojni analitičari smatraju da bi, unatoč svim poteškoćama, TikTok mogao biti prodan za više od 50 milijardi dolara (45,8 milijardi eura). Postoji samo nekoliko kompanija koje bi si mogle priuštiti potrošiti toliko - Apple, Amazon, Google, Meta, Microsoft ili Netflix.
Milanović: 'Učinit ću sve da građanima dam razloga zašto treba ići glasati, posebno protiv HDZ-a!'
Neke od tih kompanija bile bi na nišanu antimonopolskih institucija zbog prevelike koncentracije ključne tehnologije. Alternativno, cijeli TikTok ili njegov dio mogao bi biti izdvojen kao nezavisna kompanija koja se kotira na burzi. Ili bi u vlasničku strukturu mogli ući divovi privatnog kapitala sa sjedištem u SAD-u. Nakon prošlotjednog glasanja u Predstavničkom domu, bivši ministar financija Steven Mnuchin rekao je da radi na tome da okupi grupu investitora koji će preuzeti kompaniju bez objavljivanja detalja. Samo po sebi je ironija da je Mnuchin bio jedan od ljudi koji su tražili prodaju prije četiri godine dok je bio član kabineta Donalda Trumpa.
Vjerojatno se uopće ne radi o aplikacijama
Ipak, ne radi se o dobrom poslu, pa čak ni o nacionalnoj sigurnosti, kaže Milton Mueller. On objašnjava prirodu sukoba: "To je moneta za potkusurivanje u širem nadmetanju između SAD-a i Kine, koja se koristi i iz simboličnih razloga. Izjednačavanje komercijalne aplikacije za društvene mreže sa špijunažom, i nazivanje izvršnog direktora TikTok-a u Singapuru agentom Komunističke partije Kine, očigledno je netočno".
On dodaje da to dobro paše i republikancima i demokratima "koji vide da SAD u konkurenciji s Kinom ulaže napore da zadrži hegemoniju Sjedinjenih Država". Prisiljavanje na prodaju vlasništva također bi predstavljalo opasan presedan koji bi druge vlade mogle iskoristiti protiv američkih kompanija u području društvenih medija. Na kraju, Mueller očekuje da će takav digitalni protekcionizam dovesti do "manje konkurencije i inovacija na tržištu". Uvijek se nešto drugo može proglasiti sljedećom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Možda električna vozila kineske proizvodnje ili baterijski sustavi? Odmazda se možda nikada neće završiti. Dakle, je li netko zainteresiran za kupovinu?
FOTO Kako je izgledao jedan dan u kampanji s Milanovićem 2007.
podugacak je spisak drzavnih kompanija u americi: oracle, aple, microsoft, fejsbuk,... eto sad ce da nacionalizuju odnosno otimaju jos jednu kompaniju. vec vidjeno na nasim prostorima sredinom proslog veka. unapred se radujem sto ce svetionik demokratije uskoro na aljasci da otvori i neki gulag.