[u povodu]

Arhiv za 19. stoljeće

14.12.2004.
u 15:31

Sabor i Vlada vraćaju nas u 19. stoljeće! Da, to se dogodilo usvajanjem zakona kojim se osniva hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskog rata. Zašto? Zato što je centar zamišljen kao tzv. specijalni arhiv, ali takvi se arhivi stvaraju za određeno područje djelatnosti, a ne za određeni sadržaj ili temu. Tako postoje sveučilišni arhivi, arhivi političkih stranaka, gospodarski arhivi, crkveni arhivi...

 Ali ne može biti arhiv koji bi skupljao arhivsko gradivo na određenu temu. To je bila praksa krajem 19. stoljeća, u bivšoj Jugoslaviji su je promovirali u Beogradu preko Vojnoistorijskog instituta i u bivšem zagrebačkom Arhivu Instituta za historiju radničkoga pokreta. Ti su arhivi iz različitih drugih arhiva  uzimali gradivo koje se sadržajno odnosilo na jednu temu, primjerice na NOB ili radnički pokret.
Centar je zamišljen tako da skuplja sve gradivo o Domovinskom ratu. To bi značilo onda da se iz Arhiva predsjednika države mora uzeti gradivo koje se odnosi na tu tematiku, pa iz MUP-a i MORH-a... No, takvim se postupkom praktički razbijaju arhivski fondovi kao cjeline, što je protivno osnovnome arhivističkome načelu "provenijencije", što znači da se gradivo čuva kao cjelina nekoga stvaratelja arhiva.

Ali politika ne mari za profesionalne zahtjeve i norme. Nitko nije želio poslušati stručnjake, niti ih pitati. Ista se stvar dogodila i s pitanjem žrtava Drugoga svjetskoga rata, poraća i Domovinskoga rata. To se događa i s projektima istraživanja Domovinskoga rata. Sve se samo politizira, a struka bi eventualno trebala samo tome, a ne i istini, pridonijeti.

To se događa i sa sukcesijom arhivskoga gradiva iz Beograda. To se dogodilo i s rješavanjem pitanja povrata arhivskoga gradiva iz Austrije i Italije. Zapravo, sve je to bacanje prašine u oči javnosti, i busanje u prsa pojedinaca koji tobože žele afirmirati Domovinski rat, umnažajući si, tako misle, poene za sebe. A nitko ne želi otvoreno iznijeti problem, jer bi bio optužen da je protiv Domovinskoga rata. Komunistička vlast je u desetak godina nakon 1945. objavila cijele biblioteke građe za povijest NOB-a, obradila vojne jedinice, izdala leksikone, kronologije... Na žalost, u ovom slučaju javnost ne reagira, a nema osoba na vrhu vlasti kojima bi stručnjaci mogli iznijeti problem. Štoviše, svatko smeta ako upozorava na prave stvari.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije