kaznena prijava

Austrijski A-tec ukrao trećemajsku poslovnu tajnu?

Brodogradnja
Goran Kovačić/VLM
02.07.2010.
u 18:20

Kovats je kao sastavni dio ponude za kupnju brodogradilišta priložio prepisani Program restrukturiranja 3. maja iz 2008. godine, označen poslovnom tajnom na svakoj stranici dokumenta.

RIJEKA - Zbog krađe poslovne tajne, Mirka Kovatsa, vlasnika austrijskog koncerna A-tec, potencijalnog kupca riječkog brodogradilišta 3. maj, predsjednica Radničkog vijeća Nada Jelinić Starčević danas je kazneno prijavila Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci te zatražila njegovo kažnjavanje i naknadu štete za 3. maj.

U prijavi Jelinić Starčević navodi da je Kovats kao sastavni dio ponude za kupnju brodogradilišta priložio Program restrukturiranja koji je u najvećoj mjeri prepisani Program restrukturiranja 3. maja iz 2008. godine, označen poslovnom tajnom na svakoj stranici dokumenta. 

Od ukupno 127 stranica tek 27 stranica nije prepisano, tvrdi u prijavi Jelinić Starčević navodeći da je ponuđaču, odnosno njegovu ovlaštenom zastupniku Veljku Božiću, bio dopušten uvid u Program, ali nije bilo dopušteno prisvajanje teksta pa smatra da se radi o neovlaštenom pribavljanju poslovne tajne.

Uz prijavu, priloženi su CD i oba programa.

Komentara 10

CU
cunt
18:27 02.07.2010.

A-tec ukrao trećemajsku poslovnu tajnu? svi već znaju tu tajnu, tam se radi od 12 do podne................

FI
fiume
19:10 02.07.2010.

Da bi se shvatilo koji su glavni uzroci nastalih gubitaka brodogradilišta, te zašto je brodogradnju nužno sačuvati mora se vratiti na početak 90-tih u vrijeme nastanka Hrvatske države. Hrvatska država je zajedno s brodogradilištima naslijedila oko 500 milijuna dolara dugova koji su nastali u brodogradilištima kao plod markovićevog tečaja i loših deviznih zakona u bivšoj državi, a da ne govorimo o znatno otežanim uvjetima poslovanja u ratnom periodu, tako da se vrijeme do 1998. godine može i razumjeti kao vrijeme u kojem je bilo važnijih prioriteta nego sređivanje stanja u brodogradnji. Zadnjih 12 godina se pokušavalo srediti stanje u brodogradnji, ali bezuspješno, jer država kao vlasnik je donosila odluke koje sama nije provodila ili ih je provodila djelomično, pa umjesto da se brodogradilišta jednom zauvijek saniraju i počnu poslovati na zdravim osnovama, samo su se generirali novi gubici. Najbolji primjer toga je odluka Hrvatske Vlade iz 1998. o sanaciji hrvatskih brodogradilišta koja nije nikada provedena, a da je danas sigurno ne bi govorili o brodgradnji u ovom kontekstu. Gubici u brodogradilištima nisu slika nesposobnosti u brodogradilištima, već slika nesposobnosti cijelog sustava, uključujući i državu kao vlasnika brodogradilišta. S druge strane zemlja bez strateške industrije postaje taoc tuđih interesa i lobija. Jedina prava strateška industrija u Hrvatskoj je brodgradnja. Sa razvojem brodogradnje kao industrije i njenim definiranjem kao ključnog segmenta razvoja gospodarstva, što nikada do sada nije učinjeno, otvara se novi prostor za poticanje investiranja u domaću proizvodnju, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj malog i srednjeg gospodarstva, tehnologije, znanosti i školstva. Svaka nacija koja je u stanju izraditi brod kao visokosofisticirani proizvod u stanju je organizirati i svaku drugu industrijsku proizvodnju Nemojmo zaboraviti da se cijela industrija Japana izdigla na brodogradnji, a Južna Koreja je sve to samo kopirala. Svi znamo što danas u svijetu industrije znače pojmovi Samsung, Deawoo i Hyundai. Sada sve to kopira i Kina, pa i drugi, a mi, od kojih su Koreja i Kina učili, brodogradnju imamo, ali je odbacujemo. Brodogradilišta ne treba prodavati ili likvidirati, već sačuvati, ne radi čuvanja radnih mjesta ili zato što je likvidacija skuplja od sanacije, nego zato jer nam je potrebna. Zato treba: - izvršiti brzu i efikasnu snanaciju i restrukturiranje u brodogradilištima pod vodstvom struke, - izvršiti „sanaciju i restrukturiranje“ u glavama državnih i drugih dužnosnika koji „brinu“ o brodogradnji kako bi se prihvatili posla i kako bi prestali nečinjenjem ili lošim činjenjem generirati ogromne nepotrebne gubitke, kako bi izbacili politikantstvo i stranačke interese iz brodogradilišta, te kako bi prestali blatiti brodogradnju u medijima, jer time obeshrabruju domaće poduzetnike koji su već odavno mogli bitno povećati domaću komponentu, i slabe pregovaračku poziciju direktorima brodogradilišta koji u okolnostima stalnog zatvaranja brodogradilišta, likvidacije i prodaje tko zna kome, ne mogu postići bolje cijene za brodove.

BO
bourne
19:39 02.07.2010.

Fiume, vrlo \"stručan\" komentar. \"izvršiti brzu i efikasnu sanaciju i restrukturiranje pod vodstvom struke...\" baš mudro to se dosada nije nitko sjetio. Stvar je vrlo jednostavna. Hrvatska brodogradnja je prošlo svršeno vrijeme. Nije konkurentna na svjetskom tržištu i točka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije