Pokolj Armenaca, koji su 1915. tijekom Prvog svjetskog rata nad njima počinili Turci, Vatikan je 2015. nazvao genocidom, a papa Franjo je kazao da je to bio prvi genocid XX. stoljeća. Franjo je u bazilici sv. Petra održao misu u sjećanje na 1,5 milijuna Armenaca, “kršćana koje su ubili Turci prije jednog stoljeća”. Papa Franjo je upotrijebio riječ “genocid”, premda za vladu u Ankari taj izraz ostaje zabranjen te se opovrgava i dandanas.
Izraz genocid upotrijebio je i Ivan Pavao II. kada je 2002. u Erevanu u Armeniji molio za žrtve prvog genocida XX. stoljeća. Premda ga je vlada u Ankari molila da ne izgovori izraz genocid, Wojtyla je to učinio. Sada je SAD s predsjednikom Joeom Bidenom službeno priznao armenski genocid. To je bio neočekivani potez novog stanovnika Bijele kuće, jer njegovi prethodnici to nisu učinili kako ne bi naljutili Ankaru, svog saveznika u NATO-u. Američki predsjednik objasnio je da to ne znači okriviti Tursku, već potvrditi da je to povijesni događaj kako se više nikada ne bi dogodio. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odbacio je “politiziranje koje uvode treće strane”.
– Turskoj nitko ne treba držati lekcije o njezinoj povijesti – izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu. Armenski premijer Nikol Pashinyan pozdravio je, dakako, američko priznanje genocida i nazvao to važnim korakom. – Američki predsjednik konačno naziva stvari njihovim pravim imenom i odašilje snažnu poruku u obrani ljudskih prava, izjavio je armenski veleposlanik u SAD-u Varuzhan Nersesyan.
Armenski genocid nije samo povijesni događaj koji se odnosi na taj narod, već je to pitanje koje se tiče svih kako bi se u budućnosti izbjegli takvi događaji (uz SAD, više od 20 država priznalo je armenski genocid, među njima su gotovo sve europske zemlje uključujući i Vatikan, pa čudi što to još nije učinila Hrvatska). Istina, u hrvatskim udžbenicima govori se o turskom genocidu nad Armencima tijekom Prvoga svjetskog rata, a 2014. turski veleposlanik u Hrvatskoj Ahmet Tuta uputio je pismo tadašnjem ministru znanosti Vedranu Mornaru u kojem traži izbacivanje toga dijela iz hrvatskih udžbenika. Koje li arogancije.
Turska valjda smatra da će vječno moći svima zabranjivati proglašenje genocida nad armenskim narodom. Oni taj pokolj smatraju “samo” posljedicom rata, odnosno “u ratu je sve dozvoljeno”. Biden je priznao genocid nad Armencima na njegovu 106. godišnjicu što nije učinio njegov prethodnik u Bijeloj kući Donald Trump premda je Kongres 2019. upotrijebio riječ genocid nazvavši to “jednom od najvećih masovnih grozota XX. stoljeća”. Armenci koji žive u SAD-u tražili su od svih američkih administracija da priznaju genocid, ali uzalud. Na godišnjicu pokolja 24. travnja Biden je izjavio da američki narod odaje počast svim Armencima koji su poginuli u genocidu prije 106 godina. “To činimo ne da nekoga okrivimo, već da zajamčimo da se takvo što više ne dogodi”, kazao je Biden.
Dakako, Turska je odbacila optužbe pa bi ionako pogoršani odnosi između Washingtona i Ankare mogli postati još napetiji. Erdoğan se već okrenuo prema drugim svjetskim autokracijama kao što su Rusija i Kina. Nova američka međunarodna diplomacija na čelu s Bidenom treba voditi računa i o osjetljivim geopolitičkim i ekonomskim interesima. Biden je okrenuo novu stranicu u američkoj politici, pa više vodi računa o ideološkim nego o ekonomskim, pragmatičnim pitanjima gdje se sve vrti oko dolara. Američki predsjednik je to već učinio s Kinom koju je optužio za genocid nad Ujgurima. Zatim je to učinio s Rusijom, optuživši njezina predsjednika Vladimira Putina da je ubojica, i sada s Turskom, priznavši genocid nad Armencima. Optužio je tri autokratske države i pokazao da mu je zaštita ljudskih prava važnija od gospodarskih veza.
Na sljedećem sastanku šefova država i vlada NATO-a, koji će se održati 14. lipnja, Biden će sudjelovati osobno, a ne na daljinu. Možda dođe i Erdoğan pa će to biti prilika za eventualna pojašnjenja.
U svakom slučaju, treba pozdraviti novu međunarodnu politiku SAD-a koji se vratio vrijednosnom stajalištu ne računajući na eventualne posljedice. Možda će tako biti tijekom Bidenova mandata.
Jedan detalj iz vatikanskih odaja: papa Franjo navodno je nekome u povjerenju rekao da mu je kazano da je priznanje genocida pitanje novca. Od države koja je počinila genocid mogu se tražiti obeštećenja, ali ne i u slučaju da je počinila “samo” masovni pokolj. Zar je priznanje genocida stvarno i pitanje novca?
A što bi se bojao. On je 10 000 km daleko. A mi koji smo skoro pa susjedi neka se mislimo.