U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se obilježava 1. ožujka kao Dan nezavisnosti, no taj je dan ponovo bio praznik samo u Federaciji BiH, dok su ga u Republici Srpskoj tretirali nezakonitim i nepostojećim.
"Žrtve smo politike koja je odlučila jačati entitet slabeći državu, no učinit ćemo sve da se te blokade sklone i da BiH krene ka ispravnom putu", kazao je u Sarajevu Bakir Izetbegović, predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH, nakon što je položio vijenac na spomenik partizanskim osloboditeljima iz 2. svjetskog rata, zajedno s članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem.
Izetbegović je kazao kako je BiH prije 29 godina u svoje ruke preuzela upravljanje svojom sudbinom, a uvjeren je kako će doći vrijeme u kojemu će svi koji u njoj žive voljeti svoju zemlju i cijeniti njenu nezavisnost.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) povodom obilježavanja 1. ožujka kazao je kako je ovaj datum važan jer je BiH 1992. izašla iz jugoslavenske državne zajednice te je pružena mogućnost svim narodima i građanima u BiH da demokratski i slobodno izraze svoju volju o budućnosti, a narodi BiH su iskazali svoje opredjeljenje za neovisnu BiH, državu ravnopravnih naroda i ravnopravnih građana, kakvoj i danas teže.
"Na žalost neophodno je još dogovora i kompromisa da BiH bude država u kojoj će svaki konstitutivni narod i svaki građanin moći ostvarivati prava koja im pripadaju", izjavio je Čavara.
Čestitka u povodu Dana nezavisnosti stigla je i iz američkog veleposlanstva u Sarajevu.
"SAD ostaju posvećene snažnom partnerstvu i prijateljstvu s BiH i njenim građanima, podržavanju njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i radujemo se jačanju odnosa između naše dvije zemlje u godinama koje dolaze", stoji u čestitci objavljenoj na društvenim mrežama.
BiH je postala međunarodno priznatom državom nakon što se većina njenih građana, na referendumu održanom 28. veljače i 1. ožujka 1992., izjasnila za uspostavu "suverene i nezavisne BiH, države ravnopravnih građana i naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive", što je bila formulacija iz referendumskog pitanja.
Referendum je organiziran na izričiti zahtjev tadašnje Europske zajednice, koja je to postavila kao uvjet za priznanje samostalne BiH, a odgovor 'za' zaokružilo je nešto više od dva milijuna građana, odnosno više od 60 posto tadašnjih stanovnika, a Hrvati su na njemu također masovno sudjelovali.
Na to opetovano podsjeća i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je 1992. svojim autoritetom pozivao Hrvate da svakako sudjeluju na referendumu i odluče o tome u kakvoj zemlji žele živjeti.
Referendum je tako u cijelosti uspio, unatoč agresivnoj kampanji Srpske demokratske stranke (SDS), predvođene Radovanom Karadžićem, koja je bosanske Srbe pozvala na bojkot ovog izjašnjavanja. Na temelju rezultata referendumskog izjašnjavanja EZ je priznala BiH 6. travnja 1992., a u svibnju je tadašnja Republika BiH postala članicom Ujedinjenih naroda.
Vlasti RS ne priznaju državni praznik
Vlasti u Republici Srpskoj uporno odbijaju priznati 1. ožujka kao praznik a obilježavanje tog datuma smatraju provokacijom tvrdeći kako je referendum zapravo bio taj koji je doveo do rata.
Uoči ovogodišnjeg obilježavanja ovog praznika aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je kako u RS-u nikada neće slaviti 1. ožujka.
Dio srpskih zatsupnika u parlamentu RS je čak 2016. tražio od Ustavnog suda BiH da poništi 1. ožujka kao praznik "koji diskriminira Srbe" no sud je takav zahtjev odbacio kao neutemeljen.
"Nikada i da 66 puta Ustavni sud donese (takvu) odluku, nećemo slaviti. Ovo je gore od Turaka i 500 godina. Ništa tu nije u interesu RS-a i evo ja prvi nikada neću provoditi odluke Ustavnog suda BiH", kazao je trenutni predsjedatelj Predsjedništva BiH Dodik, koji je državu na čijem je čelu opisao kao "nakaradnu" i "neprijateljsku za Srbe".
"BiH je za nas neprijateljska. Kada mi spomenete BiH, mislim da neki neprijatelj juriša i hoće da opet nešto oduzme RS", izjavio je Dodik.
Pitanje proslave dovedeno do apsurda
No u nekim dijelovima RS praznik je ipak proslavljen pa je tako bilo u mjestu Kozarac pokraj Prijedora, u koji se vratio veliki dio Bošnjaka prognanih tijekom rata. Svi su oni na svojim kućama i na ulicama istaknuli zastave BiH.
Najoriginalnija je ipak bila čestitka na bilboardu postavljenom kod Doboja, grada koji je u sastavu RS. Uz veliku sliku zastave BiH stajala je poruka "Mevlida, sretan ti 1. ožujka, Dan nezavisnosti BiH".
Mevlida Dervišefendić je ravnateljica osnovne škole "Petra Kočića" iz okolice Doboja, a postala je poznata po tome što je prošle godine sankcionirala učenike koji 1. ožujka nisu došli na nastavu jer su obilježavali praznik.
Ravnateljica se, smanjujući tada učenicima ocjenu iz vladanja, pozvala na zakon o praznicima RS "iz kojega proistječe da Dan državnosti BiH nije definiran kao vjerski i državni praznik". Tim istim zakonom kao praznik u RS-u definiran je 9. siječnja kao "dan republike", iako ga je Ustvani sud BiH proglasio neustavnim.
Roditelji su odučili kako njihova djeca unatoč tome ni ove godine 1. ožujka neće ići u školu, a sami su organizirali prigodni program kojim će obilježiti Dan nezavisnosti. Škola "Petra Kočića" nalazi se u selu Sjenina Rijeka, a gotovo 90 posto učenika je bošnjačke nacionalnosti.
