Apel za Glavaša, koji su potpisala četvorica biskupa,
potaknuo je nagađanja o podjelama među hrvatskim biskupima. Biskupi su
ugrubo podijeljeni na umjerenu crkvenu struju koju vodi kardinal Josip
Bozanić te na crkvenu desnicu, koja nema istaknutog predstavnika, ali
koju u javnosti najglasnije zastupa biskup gospićko-senjski Mile
Bogović. Još za vrijeme afera oko Norca i Gotovine, biskupi
iz Dalmacije proglašeni su konzervativnim antieuropejcima,
dok su biskupi iz sjeverne Hrvatske bili liberalni europejci.
U nebitnom različiti
Premda ne postoji podjela među biskupima kad su u pitanju crkvene
dogme, jer bi to zapravo značilo svojevrstan raskol u Crkvi, ipak se,
kad je riječ o politici i socijalnim pitanjima, može govoriti o podjeli
na takozvanu ljevicu i desnicu.
Ugledni teolog Ivica Šola ističe kako je još
sveti Augustin rekao da Crkva u bitnome mora biti jedinstvena, a u
nebitnom raznolika. Što se tiče istupa biskupa Bogovića i
njegovih stavova, Šola naglašava da svaki biskup
ima osobnu autonomiju te da kod takvih istupa ne mora tražiti odobrenje
nekog drugog biskupa. Sukladno tome, mišljenje biskupa nije
stav Crkve niti Hrvatske biskupske konferencije.
Ivica Šola kaže kako se iz Bogovićeve, ali i iz izjava nekih
drugih biskupa, može iščitati da neki biskupi nisu
zadovoljni hrvatskom politikom te da biskupi očito smatraju da ona nije
odraz većinskog raspoloženja biračkog tijela.
Srakićev istup
Većina građana nije zadovoljna Vladom, posebno kad je u
pitanju životni standard. Siguran sam da i biskupi dijele većinsko
mišljenje građana kaže Šola. Citira i
crkvene dokumente koji ističu da su Crkva i država odvojene, ali to ne
znači da biskupi i Crkva trebaju šutjeti kad je ugroženo
ljudsko dostojanstvo. U tom smislu Šola opravdava i istup
biskupa Srakića koji je, kako kaže, odlučio da je sada vrijeme kad se
ne smije šutjeti jer su u Hrvatskoj prisutne mnoge anomalije.
CRKVA I DRŽAVA Iako među biskupima ne postoji podjela kad su u pitanju dogme:
