Nakon što su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstvo zdravlja smanjili limite bolnicama, raskinuli stare ugovore s privatnicima te im ponudili nove, okvirne, sa 30 posto manjim cijenama postupaka, bitka za više novca, koju s jedne strane vode bolnice, a s druge privatnici, prelama se na pacijentima. Prema podacima HZZO-a, na listi čekanja trenutačno je oko 550.126 pacijenata, od kojih oko 300 tisuća čeka na prvi pregled, a ostatak na kontrolni. Lani je u isto vrijeme na pregled čekalo 580 tisuća pacijenata, no tada su se zbrajali pacijenti koji čekaju na 16 vrsta postupaka i 4 zahvata, a danas se prati stanje za njih 120.
Kazne i bolnicama i liječnicima
Problem još uvijek velikog broja pacijenta na listi, doznajemo iz resornog ministarstva, nije nemogućnost javnog zdravstva da zadovolji potrebe hrvatskih građana, već i pritisak ravnatelja da dobiju veće limite za svoje bolnice. Naime, HZZO je usporedio broj računa za odrađene pretrage i liste čekanja te otkrio da mnoge bolnice ne ažuriraju podatke, tj. da odrađene pretrage ne skidaju s liste, već samo dodaju nove.
– Tako je u Rijeci, Puli i Varaždinu s liste skinuto oko 50 tisuća ljudi koji su bili ili dvaput prijavljeni ili već odrađeni – objasnio je Siniša Varga, direktor HZZO-a, i dodao da upravo čekaju da Ministarstvo ovlasti Zavod za takve kontrole kako bi se liste ažurirale. Drugi je problem gomilanja lista i nerad liječnika ili njihov angažman kod privatnika pa tako doznajemo da je ovoga tjedna inspekcija Ministarstva bila “u posjetu” bjelovarskoj bolnici.
– Više od polovice liječnika u radno vrijeme nije bilo u bolnici, već su radili u privatnoj ustanovi – otkriva naš izvor iz Ministarstva i dodaje da je to teška povreda radnog prava te da će i liječnici i bolnica biti kažnjeni. Dodaje i da svi liječnici koji ove godine još uvijek rade u privatnim ustanovama teško krše radno pravo jer Ministarstvo još nije donijelo pravilnik koji će određivati kada i kako će liječnici moći raditi u privatnim ustanovama.A na nepotrebno čekanje na listama utječu i obiteljski liječnici koji imaju pravo pacijenta poslati u prvu najbližu bolnicu ako u njihovoj za neku pretragu nema mjesta.
Zašto nema internih uputnica?
– Iako radimo popodne i vikendom, liste za magnetsku rezonanciju i kolor dopler su se povećale za 20 posto, a gotovo 90 posto nalaza je negativno pa bi trebalo selektivnije pacijente slati na te pretrage – rekao nam je ravnatelj KB-a Dubrava dr. Dragan Korolija Marinić, optuživši time obiteljske liječnike za pretjerano slanje pacijenata na pretrage.
Obiteljski liječnici pak odgovaraju da oni na pretrage šalju isključivo prema uputama bolničkih specijalista.
– Umjesto da pacijentima specijalisti daju interne uputnice, mi im činimo uslugu i pišemo uputnice – rekao je dr. Mario Malnar iz udruge obiteljske medicine KOHOM. Čini se da je u sustavu još puno toga nesređeno i da u odnosu javnog, koji nastoji uštedjeti, i privatnog sektora, koji se bori za što veći dio kolača iz zdravstvenog proračuna, deblji kraj izvuku pacijenti.
>> Kreće sanacija vinkovačke Županijske opće bolnice
