BRUXELLES - Predsjednik Europske konvencije Valery Giscard d"Estaing prevario je većinu Europljana. Konvencija, u kojoj je 105 predstavnika parlamenata i vlada europske petnaestorice, 10 pristupajućih i tri kandidatske zemlje, te središnjih ustanova EU, zadužena je da do 20. lipnja izradi prijedlog nacrta Ustava proširene Unije.
Kada je Giscard početkom godine predstavio prvu inačicu prijedloga Ustava, među amandmanima poslanima Konvenciji najviše je bilo prosvjeda zbog izostavljanja Boga ili vjerskoga naslijeđa u članku 2., koji se bavi temeljnim vrijednostima. I Papa je istaknuo da se većina Europljana očituje kršćanima, te bi ovakav ustav nametao volju ateističke manjine vjerničkoj većini.
Giscard je tada, uz tvrdnju da bi isticanje vjerskoga utemeljenja EU ograničilo prava nevjernika i "prejudiciralo sudske presude o temama poput abortusa, eutanazije ili kloniranja", obećao da će se kršćanstvo spomenuti u preambuli. No, kada je napokon u petak predstavio Konvenciji novu inačicu ustavnoga prijedloga, vjernici su ostali u šoku.
"Naš se ustav zove demokracijom jer moć nije u rukama manjine, nego čitava puka", Tukididove su riječi koje otvaraju preambulu. Nastavak, međutim, među "kulturnim, vjerskim i humanističkim naslijeđem koje nadahnjuje Europu" navode se "vjerski poticaj civilizacija Rima i Grčke" i "filozofske struje prosvjetiteljstva". Za suvremenu su Europu, prema tome, važnija poganska božanstva, koja danas slijedi tek pokoji ekscentrik, od golema kulturnoga naslijeđa povezanoga uz kršćanstvo.
- Bez želje da umanjimo značenje drugih prinosa, ni jedna druga vjera ili filozofski pokret nije toliko nadahnula Europu kao kršćanstvo - napisao je Giscardu biskup Josef Homeyer, predsjednik Povjerenstva biskupskih konferencija Europske zajednice (COMECE). On je ponovno predložio da se Boga spomene u Ustavu, čime bi EU "svojim građanima, bilo da su kršćani, Židovi ili muslimani, zajamčio slobodu ljudske osobe i pomogao im da se identificiraju s vrijednostima Europske unije i budućega Ustava".
- Da pozivanje na Boga ne mora nikoga diskriminirati, jasno pokazuje primjer njemačkoga i poljskoga ustava - napominje biskup. No, Giscard, bivši francuski predsjednik, očito ograničen borbenim protuvjerskim naslijeđem građanskoga prevrata iz 1789., ugrađenim u temelje francuske Republike, ostaje neumoljiv. Konačnu će riječ, međutim, reći predstavnici svih 15 država članica EU na Međuvladinoj konferenciji, najavljenoj za jesen.
Stojan de Prato
