Upravno vijeće HZZO-a na čelu s Draženom Jurkovićem prije 10-ak je dana, kako doznajemo od izvora bliskog HZZO-u, na 14. sjednici ovlastilo ravnatelja Tihomira Strizrepa da pokrene izradu studije očekivanih ekonomskih učinaka organizacijskog restrukturiranja javnih bolničkih ustanova u gradu Zagrebu. Takva odluka HZZO-a nameće pitanje je li spajanje zagrebačkih bolnica provedeno na temelju detaljnih ekonomskih analiza MZSS-a i, ako jest, zbog čega onda zavod troši velik novac za još jednu takvu analizu?
Prvo spajanje pa analiza
Naime, Večernji list u posjedu je dokumenta kojim se ravnatelja HZZO-a, kako piše u obrazloženju odluke, ovlašćuje da za 400 tisuća kuna pokrene studiju koja, čak dva mjeseca nakon što je spajanje zagrebačkih bolnica provedeno, ima zadatak istražiti ekonomske učinke toga postupka.
Osim toga, piše dalje u obrazloženju, studija uz ekonomske učinke ima zadatak istražiti i društvenu opravdanost spajanja bolnica, a ta je povećanje kvalitete usluga u bolničkim ustanovama.
Odluka o naknadnoj izradi nečega što je trebalo biti učinjeno prije spajanja bolnica nije, doznajemo, naišla na odobravanje sindikalnog predstavnika u Vijeću HZZO-a, no njegov glas protiv izrade studije nije bio dovoljan.
Podsjetimo, srpanjsko spajanje 17. zagrebačkih bolnica u šest bolničkih centara i njihovo priključenje Mreži ušteda, u okviru reforme zdravstva ministra Milinovića, izazvalo je buru reakcija javnosti. Koplja su se najviše lomila oko toga hoće li spajanje bolnica donijeti uštede te hoće li ono za pacijente značiti bolju medicinsku uslugu. Prema proračunu ministra Milinovića objedinjenje bolničkih ustanova trebalo bi donijeti godišnju uštedu od 318 milijuna kuna, dok njegovi neistomišljenici tvrde da je iznos koji se takvim spajanjem može uštedjeti daleko manji, a model prema kojem su ustanove spojene krši osnovne principe struke jer su bolnice spojene prema teritorijalnoj, a ne srodnosti po djelatnostima.
Stvarna ušteda
– Stvarna ušteda na troškovima uprava bolnica iznosila bi 852.000 kuna, što je 0,0032 posto ukupnih troškova zdravstva – ustvrdio je odmah nakon donošenja Mreže SDP-ov zastupnik Mirando Mrsić i dodao da je Milinović mrežu donio pod pritiskom Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, koji smatraju da su 64 bolnice u Hrvatskoj previše, a ne na temelju stručnih analiza.
Bože pomozi bolesnima. I do sada je situacija bila katastrofalna ako nisi imao poznanstvo ili plavu kovrtu, a sada kada je dirnuto i \"njihovo veličanstvo\" liječnici (čitaj kirurzi, neurokirurzi i sl) kojima se remete uhodani putevi zarade u isto radnono vrijeme svoj će bijes zbog smanjene zaradde iskaliti na pacijentima. Tko će štiti bolesne ljude, naime svi ravnatelji ako se netko i usudi pisati prigovor traže materijalni dokaz protiv prozvanog liječnika. Predlažem da ta studija obuhvati smanjenje zarade za pojedince ne za sustav, i poradi na njihovoj efikasnosti za plaću koja priznajem nije velika ali se od nje da živjeti da bolesni ljui ne bi trpjeli strah zaa vlastiti život ako nemaj za kovertu a bolesni su. Ministar bježi od takve istine.