Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je danas u Rovinju kako je hrvatski bankovni sustav stabilan te istaknuo kako se situacija s dinamikom loših kredita poboljšala.
"Što se tiče dinamike NPL-ova, odnosno tzv. loših kredita, situacija se poboljšala, čak i ako se uzme u obzir situacija s frankom. U 2014. godini banke su otpisale milijardu kuna potraživanja, a već 2015. čak gotovo tri milijarde kuna loših potraživanja. Potražnja otkupa tih potraživanja je porasla, a tvrtke koje se time bave u EU sve više se okreću manjim tržištima, poput Hrvatske. U 2016. godini spremaju se novi otpisi potraživanja, što je dobro i zdravo, a može biti i bolje jer to ovisi o pravnom i regulatornom okviru, ali to još čekamo", kazao je Vujčić na četvrtom susretu guvernera regije.
Skup je okupio guvernere središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Češke, a organizira ga tjednik Lider.
Vujčić je na skupu iznio i stav HNB-a da se devizno indeksirane izloženosti banaka prema Hrvatskoj tretiraju identično kunskim obveznicama. To znači da se na njih ne bi trebali primjenjivati ponderi rizika i ograničenja velikih izloženosti koji će od 1. siječnja 2018. godine vrijediti za devizne izloženosti prema zemljama članicama EU, a Vujčić je najavio skore razgovore s Europskom komisijom s ciljem konačne potvrde spomenutog tumačenja HNB-a.
Guverner hrvatske središnje banke je istaknuo i kako je sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj potpuno usklađen sa zahtjevima Europske unije te najavio kako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) od 1. lipnja ove godine uvodi uplatu premije na temelju rizičnosti financijske institucije.
Naime, 1. lipnja na snagu stupa članak 21. Zakona o osiguranju depozita (donesen u srpnju prošle godine) prema kojoj su kreditne institucije dužne plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije.
Vujčić je na skupu u Rovinju istaknuo i kako se "ponekad zaboravlja da financijska stabilnost nije zajamčena, već se za nju treba izboriti ispravnim politikama". "Za naše građane je najvažnije da tijekom dugogodišnje krize i recesije koja je trajala punih šest godina, nisu trebali plaćati nikakve troškove za saniranje bankovnog sustava. Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja u Europskoj uniji koja je to razdoblje prošla bez bankovne krize", kazao je dodavši kako je za građane važno da imaju povjerenje u bankovni sustav za kojeg "s punim povjerenjem može reći da je stabilan".
Po pitanju uvođenja eura, Vujčić je ponovio kako je u Hrvatskoj razina eurizacije toliko visoka da je rizik za financijsku stabilnost upravo od naglih promjena tečaja takav da ne dopušta nagle promjene tečaja.
"To naravno ne znači da imamo fiksiran tečaj, no snažni pomaci tečaja od primjerice 20 posto imaju vrlo negativne efekte na financijsku stabilnost jer su krediti većine sektora indeksirani odnosno vezani uz euro", naglasio je Vujčić.
Hrvatska će, dodaje, tek kada dokaže da je "u stanju održivo spuštati udio javnog duga u BDP-u moći početi razgovore o ulasku u tečajni mehanizam i nakon toga u euro zonu".
Po riječima guvernera Banke Slovenije Boštjana Jazbeca, Slovenija je 2013. godine sanirala i dokapitalizirala nekoliko banaka novcem poreznih obveznika čime je ušla u vlasništvo tih financijskih institucija. Trenutno je u Sloveniji oko 60 posto banaka u državnom vlasništvu, kazao je Jazbec, podsjećajući da se, prema direktivama EU, određeni postotak vlasništva u tim institucijama mora privatizirati. Slovenija tako priprema prodaju Nove kreditne banke Maribor, čija se finalizacija uskoro očekuje, a do 2017. godine trebala bi se prodati Nova ljubljanska banka, čime će se ispuniti uvjeti Europske unije, naglasio je.
Ovogodišnji susret guvernera otvorio je guverner Češke narodne banke Miroslav Singer koji je poručio kako je u Češkoj stabilan ekonomski rast počivao na fiskalnoj disciplini, snažnijem povlačenju EU-sredstava i jačanju osobne potrošnje.
>> 'Čudno je čuti da će nalaz revizije biti porazan za HNB. Zvuči kao da je već napisana ta revizija'
>> Premijer ide predsjedničinim stopama, stručnjaci kažu – ništa od eura do 2020.
Veleizdajnik!