Bugarska i Rumunjska u četvrtak su službeno dobile potvrdu ministara unutarnjih poslova EU u Bruxellesu da su primljene u Schengen, a primjena kreće od 1. siječnja 2025. Dvije su zemlje u ožujku ove godine djelomično ušle u taj prostor kada su ukinute kontrole u morskim i zračnim lukama. S nove dvije članice, schengenski prostor broji 29 članica, među njima i četiri države koje nisu članice EU. Slično je bilo i kod Hrvatske prije dvije godine – politička odluka u prosincu, primjena početkom siječnja. Osim tih točaka, ništa drugo nije bilo zajedničko njihovu i hrvatskom putu prema Schengenu, s napomenom da od migrantske krize 2015. funkcioniranje Schengena nije kao prije – s ponovnim kontrolama koje su uvele države, sad je u stvarnosti na snazi krnji schengenski režim.
Mnogi su svrstavali Hrvatsku u skupinu s Bugarskom i Rumunjskom, govoreći da će tri države ući u paketu u Schengen, no to se nije dogodilo. Hrvatska se izdvojila od te dvije države koje su u čekaonici schengenskog prostora bile više od deset godina, bez pomaka. Bugarska i Rumunjska imale su čvrsto protivljenje nekih država, do zadnjeg trena ih je blokirala Austrija, a prije toga i druge članice. Hrvatska se uspjela izboriti da se članice tradicionalno nesklone širenju i u strahu od migranata predomisle. Tajno oružje, odnosno ideja kako se izdvojiti, koje su prihvatile prvo Francuska, a onda i druge članice, s jedne strane je, zapravo, vrlo jednostavno, a s druge politički promišljena i dobro izvedena na političkom i diplomatskom planu. Naime, ključ je u vremenu.
Bugarska i Rumunjska prošle su schengensku evaluaciju i potvrdu Europske komisije da su ispunile uvjete davno, prije više od 10 godina, a Hrvatska neposredno prije primanja. To je vrsna razlika između Hrvatske s jedne i Bugarske i Rumunjske s druge strane i to je bio jedan od odlučujućih faktora zašto je tada Hrvatska dobila zeleno svjetlo, a ove dvije države ne. U tih 10 godina mnogo toga se promijenilo, evaluacija spremnosti Rumunjske i Bugarske je, pojednostavljeno, zastarjela. Usto je bila manje opsežna i detaljna jer su se u međuvremenu kriteriji pooštrili i ocjenjuje se više elemenata.
Tim dvjema državama dana je prilika da se poprave i prođu ponovnu evaluaciju. No, naravno, nije ovo jedina razlika koja se naglašavala oko Schengena i jedina posebnost Hrvatske. Prva je zemljopisna pozicija. Hrvatska nije fizički naslonjena na glavnog generatora ilegalnih migracija. S Bugarskom i Rumunjskom u Schengenu uspostavlja se izravna, neprekinuta poveznica između turske granice, otkud dolaze ilegalni migranti, i ostatka EU. Drugi je razlog, koji se također neće javno čuti, turizam. Slovencima, Talijanima, Česima... itekako odgovara da nema granica i graničnih kontrola za njihove turiste koji u Hrvatskoj provode godišnje odmore. Još jedan argument za Hrvatsku je i ukidanje američkih viza – iako nije izravno vezan za Schengen, govori o stupnju spremnosti u vezi sigurnosti i suradnje.
>> FOTO Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći
Bugarska i Rumunjska u Schengenu - počeli prije, a završili nakon Balkanske makar je sve to isti gulaš domoljubnih bajki, pokvarenih ćajki, sirotinje, korupcije, lopovluka i saznanja da pošteni i sposobni iz svoje domovine pobjegnu prema zapadu kako bi se spasili, zaživjeli i dobili perspektivu.