Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u Hvaru poslala konačni prijedlog zakona o otocima kojim se stvaraju uvjeti za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka te njihovu samoodrživost i samodostatnost.
"Ciljevi novoga zakona su da upravljamo otočnom politikom i održivim razvojem otoka, podizanje kvalitete i uvjete života, demografska i gospodarska revitalizacija, samoodrživost i samodostatnost temeljem onoga što zovemo pametni otoci", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac te istaknula važnost pripreme projekata koji se mogu financirati iz raznih izvora, s naglaskom na EU fondove.
Pametni otok je onaj koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene.
Ključnim odredbama novoga zakona ministrica izdvaja uvođenje pojmova otočani, otočnost te novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka.
Novina je i uvođenje otočnog koordinatora čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način, navela je ministrica.
Otočni koordinatori obavljali bi poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.
Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu.
Zakonom su obuhvaćene mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, zatim izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.
Žalac je još navela i poticanje društvenog poduzetništva za koje isto postoji temelj u europskim fondovima, uklanjanje otpada s otoka kao ključna tema koja se također može financirati iz fondova EU, kao i trenutno velik problem s divljači i uklanjanjem invazivnih stranih vrsta, navela je još Žalac.
Dodaje tome i nastavak poticanja razvoja civilnog društva te poslodavaca, a posebno važnim ističe važnost eksploatacije mineralnih sirovina na otocima.
Novim se zakonom, koji se donosi nakon 20 godina, otok definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi se pojam otočnosti - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.
Zakonom se omogućava jače uključivanje svih dionika politike razvoja otoka, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na razvoj otoka.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u uvodu sjednice, najavljujući točke dnevnoga reda, da će zakon potaknuti demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka.
Ministrica Žalac podnijela je i izvješće o učincima provedbe važećeg Zakona o otocima za prošlu godinu te je navela da je u njoj u otoke sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna.
Hrvatska ima 1244 otoka (50 naseljenih) što je 5,8 posto kopnene površine u sedam obalno-otočnih županija u 59 jedinica lokalne samouprave i obalno more od 31,5 tisuću kilometara četvornih.
Hrvatska, uz Finsku, jedina u Europi ima zakon o otocima, a s obzirom na ustavno određenja otoka kao područja od posebnog interesa država sufinancira, među inim, pomorsko povezivanje otoka s kopnom te povezivanje između otoka, vodoopskrbu te prometnu infrastrukturu.
"Sveukupno od 2004. do 2017. godine govorimo o impresivnim brojkama, preko 21,8 milijardi kuna", rekla je Žalac.
Najviše je uloženo, navela je, u gospodarstvo i mjere koje pridonose razvoju gospodarstva, više od pet milijardi kuna, a slijedi prometna povezanost i infrastruktura.
Ministar turizma Gari Cappelli u petak je na sjednici Vlade izjavio da će ovogodišnji prihod od turizma iznositi oko 12 milijardi eura, što je milijardu više nego lani, a naveo je i da su od početka godine registrirana 42 nova hotela, 31 novi kamp i 26 hostela.
"Lani smo imali rekordnu godinu s 11 milijardi eura prihoda od turizma, dok ove godine očekujemo porast na 12 milijardi eura. Radi se o zajedničkom prihodu od domaćih i stranih gostiju. Od početka godine ostvarili preko 18,8 milijuna dolazaka i imamo oko 104 milijuna noćenja, a 100 milijuna noćenja ove je godine ostvareno mjesec dana ranije nego lani. U dolascima imamo rast od 6 posto, i 4 posto u noćenjima, što je na razini planiranog. U izvansezonskom listopadu rast dolazaka je čak 14 posto", naglasio je ministar, prezentirajući izvješće o rezultatima turističke godine.
Cappelli je najavio da će krajem godine biti izrađena precizna turistička satelitska bilanca, s točnim podacima utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo.
Govoreći o investicijama u turizmu, Cappelli je rekao kako ulagači prepoznaju ovdašnje potencijale, tako da se ove godine očekuju ili su već ostvarene, investicije u taj sektor od oko milijardu eura. Od toga se 628 milijuna eura odnosi na ulaganje u privatnom sektoru, a 311 milijuna eura u javnom sektoru, što je povećanje od oko 15 posto u odnosu na lanjsku godinu.
U 8 privatnih investicijskih projekata procijenjena je vrijednost ulaganja od oko 5,2 milijarde kuna. Najznačajniji investicijski potencijal Cappelli vidi u gradskim hotelima u kontinentalnim županijama.
"U ovom trenutku u Hrvatskoj je u planu izgradnja 6.400 hotelskih soba ukupne vrijednosti od 1,1 milijarde eura. Od početka godine registrirana su 42 nova hotela i dodatnih 2.000 kreveta, 31 novi kamp, te 26 hostela. Hrvatska ima 1,6 milijuna turističkih ležajeva, od čega hotelski kapaciteti uzimaju 14 posto, kampovi 15, nekomercijalni smještaj 29 posto, a objekti u domaćinstvu 38 posto", navodi ministar, dodajući da bi od zdravstvenog turizma zarada mogla biti najmanje milijardu eura, umjesto sadašnjih 500 milijuna eura.
Projekt Hrvatske kao avio destinacije, u koji je uloženo 30 milijuna kuna, rezultirao je time da je ove godine 20-ak posto turista došlo tim putem, ustvrdio je. Uvedeno je 70 novih linija, koji su letovima krenuli mjesec dana ranije nego što je to uobičajeno.
Govoreći o radnoj snazi, Cappelli je naglasio da je u turističkom sektoru u Hrvatskoj zaposleno 150.000 ljudi, od čega 59.000 osoba u hotelijerstvu. Svaki treći zaposleni ima veze s turizmom, istkanuo je. Na zavodu za zapošljavanje, kazao je, najtraženiji su radnici iz turističke odnosno ugostiteljske djelatnosti.
Najavio je da će premijer za nekoliko dana otvoriti novi ured Hrvatske turističke zajednice u Kini, a naglasio je i da je u protekle tri godine putem potpora u turistički razvoj Slavonije uloženo 40-ak milijuna kuna.
Budući da je sjednica Vlade posvećena otocima, Cappelli je naglasio da je od siječnja do rujna na jadranskim otocima zabilježeno nešto više od 3,4 milijuna dolazaka te 26,2 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od četiri posto u jednom i drugom segmentu.
Prošle je godine na otocima ostvareno 3,3 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja, što je 18 posto od ukupnih dolazaka te 26 posto od ukupnih noćenja u Hr atskoj. Svaki peti turisti posjetio je otoke.
Trećina turističkih noćenja motivirana je dolaskom na otoke, ako se tome pribroji i nautički turizam. Vodeće otočne destinacije su Krk, Pag, Rab, Vir. Na otocima, prema stanju u rujnu, nalazi se 474 tisuće kreveta, što je jedna trećina ukupnih smještajnih kapaciteta države.
Glavni motiv dolaska u Hrvatsku, istaknuo je ministar turizma, sve više postaje aktivni odmor, a konstantno raste i prosječna dnevna potrošnja posjetitelja. Prosječna dnevna potrošnja gosta, prema posljednjim podacima iz istraživanja Tomas, iznosi 79 eura po osobi, to je rast od 19 posto u odnosu na 2014. kada je iznosila 66 eura. Nautičari, pak, dnevno troše 186 eura.
U nastavku sjednice Vlada je donijela 49 odluka i zaključaka vezana uz ulaganja na jadranske otoke.
Video - Atraktivna zvijezda Instagrama, napravila ogromnu reklamu Hrvatskoj
Hoću da svaki dan čitam o krađi knjiga i kako netko zbog toga mora odgovarati i tako svaki dan dok netko napokon ne odgovara za to!!!