Iako je gladnih sve više, najmanje 15% neprodanog kruha, 10% voća i povrća i 3% mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa baci se godišnje u Hrvatskoj - više od 400 tisuća tona - jer je u nas hranu još uvijek lakše baciti nego donirati. Da bi donirali hranu koju neće uspjeti prodati, a uskoro joj istječe rok i još uvijek je zdravstveno ispravna, trgovci i proizvođači, naime, moraju platiti 25% PDV-a pa mnogi odabiru lakši put spaljivanja u kafileriji. Stoga su na današnji Svjetski dan socijalne pravde iz novoosnovane građanske inicijative Oslobodimo doniranje hrane PDV-a pozvali ministarstva financija i poljoprivrede da pokrenu sveobuhvatnu reviziju zakonskih i ostalih relevantnih propisa kako bi se u što kraćem roku osigurali preduvjeti i poticajna atmosfera za doniranje hrane onima koji su u potrebi.
- Situacija na terenu je alarmantna, svakodnevno raste broj ljudi koji su u potrebi zbog gubitka posla, blokade računa, premalih mirovina, bolesti... Do ulaska u sustav socijalne skrbi, ako zadovoljavaju iznimno stroge kriterije, proći će i više mjeseci tijekom kojih će živjeti bez ikakvih prihoda, a pomoć trebaju sada - kažu iz inicijative.
Tvrde kako je Hrvatska po Ustavu socijalna država, ali su socijalno najugroženije kategorije stanovništva u praksi sustavno marginalizirane i propadaju kroz rupe u sustavu. Gradovi sve manje izdvajaju za pučke kuhinje tako da je do 2013. do danas, zbog rezanja budžeta, broj korisnika smanjen za 40%.
- Hrana ne dolazi do najpotrebitijih nego se rasipa te je potrebno izgraditi održiv sustav doniranja i distribucije koji neće biti dodatan teret državi - rekla je Mladena Tadej, jedna od koordinatorica inicijative i volonterka socijalne samoposluge Kruh sv. Elizabete u Rijeci, ističući kako se još u ovome mandatu Sabora mora osigurati održiv sustav doniranja hrane i spriječiti moguće zlouporabe.
Da postoji volja i trgovačkih lanaca i proizvođača, jučer je potvrdila i Milena Pivac-Klinac iz Grupacije Pivac, koja kaže kako njezina grupacija puno hrane donira, vole pomagati i nisu jedini - ali na to moraju plaćati PDV.
- U Pivcu svakodnevno dobivamo pisma građana u kojima doslovce piše “Gladni smo” - objašnjava, te je jako važno da Vlada postavi sustav kako bi se zdravstveno ispravna hrana mogla donirati čim češće.
I ne samo udrugama, nego i malim građanima i njihovim obiteljima, rekla je Pivac-Klinac, ističući kako se tu ne radi o luksuzu nego o hrani koja je još ispravna, ali primjerice nikad neće doći na police jer je na zalihama koje se neće prodati na vrijeme ili se dogodi da je salama koju su proizveli dva centimetra kraća od standarda da bi dospjela u trgovine.
Zoran Grozdanov iz inicijative kaže kako puno zemalja ima definirani sustav doniranja. U Italiji trgovci i proizvođači godinama imaju porezne olakšice na donacije. Postoje i čak 23 banke hrane, koje distribuiraju doniranu hranu po jasnim propisima i modelima kako bi se izbjegle moguće manipulacije. Samoposluge Kruh sv. Elizabete u Rijeci mjesečno, doznajemo, ima 800 do 1000 korisnika kojima na mjesec ne ostaje ni 100 kuna za hranu. Kad bi donacije ušle u pučke kuhinje i gradovima bi bilo lakše jer bi novac koji izdvajanju za njih mogli preusmjeriti u gradnju vrtića i slično, rečeno je danas.
trgovci i proizvođači moraju platiti PDV na doniranu hraqnu jer bi u protivnom značilo da pod krinkom donacija država pomaže trgovcima u saniranju njihovih poslovnih rizika.