Nakon teške recesije pred Hrvatskom je još jedna kritična godina, piše Europska komisija u svojemu u srijedu objavljenome Proljetnom gospodarskom predviđanju za 2010. i 2011. godinu.
- Na trenutačnome stupnju nema jasnih dokaza da je započeo gospodarski oporavak, dapače pokazatelji kažu da se gospodarska djelatnost u usporedbi s prethodnom godinom u prva dva ovogodišnja mjeseca nastavila smanjivati, odražavajući preustroj stvarnoga sektora. No, istodobno se zamjećuje da se stopa sažimanja smanjuje i čini se da je najgore u recesiji prošlo. Jasan zaokret, međutim, nije još postignut - piše EK.
Za lanjski pad BDP-a od 5,8 posto krivi su, prema EK-u, 8,5-postotno smanjenje domaće potražnje i 11,8-postotno smanjenje ukupnih ulaganja. Za ovu godinu, napominje, izgledi ostaju nesigurni “jer će slabašno zapošljavanje i niži rast plaća ograničiti izglede za rast osobnih prihoda pa će osobna potrošnja zabilježiti nov manji pad”.
EK smatra da bi “glavni kratkoročni poticaj hrvatskome gospodarstvu mogao doći od izvoza, ali tek treba vidjeti koliko će se oporavak globalne i europske potražnje prevesti u rast izvoza”. Stoga za 2010. EK predviđa sažimanje hrvatskoga BDP-a za 0,5 posto. Naime, iako bi “jasni izgledi hrvatskoga ulaska u EU u skoroj budućnosti” mogli povećati izravna strana ulaganja, njihov će utjecaj na rast BDP-a ograničiti “preustroj stvarnoga sektora, teškoće u plaćanjima između tvrtka i potisnuto povjerenje ulagača”.
U 2011. BDP bi porastao za dva posto, uglavnom zahvaljujući “malome ubrzanju osobne potražnje i rastu ulaganja”.
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ove bi godine, predviđa EK, dosegnula 11,5, a u 2011. blago bi se smanjila na 11 posto radne snage. Manjak državnoga proračuna smanjio bi se s lanjskih 4,1 na četiri posto BDP-a u ovoj, a na 3,9 posto u 2011. godini. To je više od najvišega postotka dopuštenog maastrichtskim kriterijima (3%), ali mnogo manje nego u nizu zemalja članica EU. Državni dug bi, međutim, s lanjskih 38,5 posto BDP-a u ovoj godini porastao na 42,5, a u 2011. na 44,5 posto. No, to je još znatno ispod najviše dopuštenih 60 posto. Stopa inflacije bi s lanjskih 2,2 posto ove godine pala na 1,5, a dogodine se udvostručila na tri posto.
Kao glavni izazov za hrvatsko javno novčarstvo EK ističe “osmišljanje i provedbu vjerodostojne srednjoročne fiskalne strategije, usmjerene na poboljšanje učinkovitosti i kakvoće javne potrošnje”.
Na razini EU 27 EK za ovu godinu predviđa rast BDP-a od jedan, a za 2011. od 1,75 posto. Prosječni proračunski manjak smanjio bi se sa 7,25 posto BDP-a u ovoj godini na 6,5 posto u 2011., dok bi se nezaposlenost zadržala oko 10 posto.
jedini problem u ovim predvidjanima ( ili ti modeliranju ) je sto se ne uzima u obzir stanje u grckoj....hoce li se grcka izvuci ili nece....i da li ce od PIGS zemalja u istu situaciju upasti P, I & S. Ako se to dogodi eu nece imati vremena za hrvatsku.