RAD NEDJELJOM, NAKNADE...

Euro i Schengen nisu jedine promjene u 2023.: Donosimo popis zakona i pravilnika koji kreću od Nove godine

Gužve ispred zagrebačkih trgovačkih centara zbog Black Fridayja
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/3
27.12.2022.
u 09:10

Nove promjene ostvarit će se i u polju zdravstva od 2023. godine. Nova reforma Vilija Beroša tako se odnosi na uvođenje redovnih sistematskih pregleda za sve građane, reorganizaciju bolničkog sustava te reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava

Uvođenje eura donijet će od 1. siječnja brojne vidljive promjene, od kojih se neke osjete već neko vrijeme. Ipak, Vlada i Sabor donijeli su tijekom 2021. i 2022. brojne zakone i propise koje će brojni građani osjetiti već prvi mjesec iza Nove godine, a koje svakako vrijedi zapamtiti.

Novine u izmjenama Zakona o radu

Jedno od njih su izmjene Zakona o radu kojima će se jasnije definirati pojam plaće, spriječit će se neopravdano uzastopno sklapanje ugovora na određeno te se povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Prihvaćanjem amandmana HDZ-a s prvotno predloženih 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu. Otvara se i mogućnost stalnog i povremenog rada na taj način, a ako radnik radi od kuće duže od sedam dana, poslodavac će mu morati nadoknaditi i režijske troškove, prenosi Tportal.

Osim toga, uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Izostanak prava na otkazni rok i otpremnine radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 65 godina i najmanje 15 godina staža, i to kako bi se potaknulo poslodavce da zadrže starije radnike u radnom odnosu.

Izmjenama zakona o radu uvodi se i pravo na neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji, i to pet dana godišnje. Članovi sindikata koji su sudjelovali u pregovorima u kolektivnom ugovoru također će biti dopušteno sebi urediti određena povoljnija materijalna prava.

>> VIDEO Kalendar za 2023. je idealan za sve koji vole spajati neradne dane

Na snagu će stupiti i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Tim zakonom najvažnije je kako se uvode instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike. Kada nadležni inspektor utvrdi kako postoji neprijavljeni radnik, a ne može utvrditi točno trajanje takvog načina rada, smatrat će se kako je radnik bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca šest mjeseci, osim ako se ne utvrdi drugačije.

Tako će zakonski biti omogućeno javno objavljivanje dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog rada - lista s poslodavcima kojima nisu utvrđena kršenja prava te lista kod kojih to je utvrđeno. Osim toga, novost je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe putem digitalnih platformi.

Rad nedjeljom

Iako neće zaživjeti početkom 2023., u prvom tromjesečju iduće godine vjerojatno će zaživjeti i Zakon o trgovini kojim će većina trgovina nedjeljom biti zatvorena, dok će tako biti dopušten rad istima 16 puta u godini.

Izmjenama se ograničava rad i na način da tjedno radnik može imati maksimalno 90 sati rada, a trgovac ih može rasporediti od ponedjeljka do subote. Ovo pravila pravila ne odnose se na prodavaonice u sklopu prometnih cjelina poput kolodvora i trajekata, a ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Porez na ekstraprofit

U 2023. uvodi se i kontroverzni dodatni porez na dobit za velike poduzetnike kojem će se sve tvrtke koje su u 2022. imale prihod veći od 300 milijuna kuna s dobiti većom od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, nametati porez po stopi od 33 posto na razliku od dobiti.

U zadnji tren uvedene su dodatne olakšice i izuzeća pa će dio poduzetnika izbjeći to oporezivanje ili će ono biti nešto manje. Smatra se kako će najveći teret ovog poreza snositi većinom prerađivačka industrija, trgovina na malo i veliko i dio građevinarstva.

>> VIDEO Porezi i doprinosi - Hrvatska i dalje europski rekorder u prikupljanju PDV-a

Izmjenama zakona o porezu na dohotak od 2023. se povećava i iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti, a koja se smatra uzdržavanim članom i to d 15.000 na 24.000 kuna - što se uglavnom odnosi na studente. Novost ovog zakona je i kako svim građanima koji sami proizvode električnu energiju putem solarnih elektrana neće biti oporezivan prihod ostvaren prodajom viška električne energije u visini do 10.000 kuna, odnosno 1.320 eura godišnje.

Beroševa reforma zdravstva

Nove promjene ostvarit će se i u polju zdravstva od 2023. godine. Nova reforma Vilija Beroša tako se odnosi na uvođenje redovnih sistematskih pregleda za sve građane, reorganizaciju bolničkog sustava te reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava.

Važno je i uključivanje psihološke i logopedske djelatnosti u primarnu razinu zaštite te fizikalne terapije.  Osim toga, sanitetski prijevoz smješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu, a brišu se i županijske granice prilikom postupanja hitne medicinske službe.

Ovrhe i mirovine

Izmjene Ovršnog zakona donesene su još 2022., no one će stupiti na snagu od Nove godine. Prema tim izmjenama, sve ovrhe provodit će se u FINA-i, a sud će imati obavezu paziti da se ovrha ne provede na temelju ništetnih odredbi potrošačkog ugovora. 

Izmijenjen je tako i Zakon o mirovinskom osiguranju i to na način da je uveden novi model obiteljski mirovina prem kojem će hrvatski umirovljenici moći naslijediti 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika. Tzv. bonifikacija - polazni faktor ostvarivanja prava na starosnu mirovinu također se povećava s 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za ponovno uređivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0,15 posto na 0,25.

Od prvog siječnja i rastu najniže mirovine u rastu od tri posto.

>> VIDEO Ide novi zakon, tisućama veće mirovine: Tko sve ima pravo na njih?

Rodiljne naknade 

Naknade na trogodišnji dopust za blizance i treće dijete bit će također povećane s 2.328 na 4.175 kuna i to u sklopu Izmjena zakona o rodiljnim naknadama. Istim iznosom se povećava i novčana potpora roditeljima s težim poteškoćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine života. Povećava se i iznos naknade za roditelje njegovatelje ili njegovatelje za djecu s teškoćama razvoju koja ne mogu biti uključena u programe i usluge u zajednici zbog njihovih zdravstvenih stanja, kao i naknade roditeljima koji samostalno njeguju dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom.

Novina se uvodi i kod načina korištenja ambalaže - novim pravilnikom uvodi se povratna naknada za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litara i tetrapak, no umjesto toga naplaćivat će se lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona.

Komentara 15

OT
otrovnijezik
12:11 27.12.2022.

A ja pomislio kako će osuđeni i presuđeni morati u zatvor i vratiti novce kad ono ništa novo.

ST
stefj
10:19 27.12.2022.

Ah, ništa novog - kazneni porez za uspješne, zabrana rada privatnom sektoru, sve veća uravnilovka u javnim strukturama, zakoni kao opravdanje za nova zapošljavanja (uhljebljivanja) i nove namete, stvaranje novih potrebitih i širenje interesnih skupina radi kupovine glasova našim novcem... Imamo i službeno ime za uravnilovku - socijalno tržišno gospodarstvo, isto ono koje nas čvrsto drži na dnu EU-a i ne da nam da se maknemo od tuda. Više nego ikada je vidljivo da politika kuje gospodarske planove u dogovoru sa sindikatima javnih struktura, da su tržište, konkurentnost, izvoz, produktivnost i slične stvari u potpunosti zanemarene, jedino su glasovi bitni...

Avatar Cantor
Cantor
09:52 27.12.2022.

Obvezni redovni sistematski pregledi? A što ako netko odbije? I hoće li to biti iskorišteno (zloupotrebljeno) sada kada su lječnici obiteljske medicine odbili biti „cinkaroši” državi?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije