1. Moje je pitanje u vezi s legalizacijom lođe od 2,8 četvornih metara u stanu u kojem živim. Imam 2,5.sobni stan od 57 kvadrata, malu sobu i lođu dijelila je pregrada od brodskog poda, visine otprilike 80 cm i širine 10 cm, a gore je bio prozor. Želim reći da nije bilo zidane građe nego obična drvenarija koju sam maknuo i dobio za 2,8 četvorna metra veći prostor. Moje konkretno pitanje jest: Do koliko se četvornih metara prostor treba legalizirati jer je riječ o vrlo maloj površini, koji su "papiri" potrebni te imam li kao hrvatski ratni vojni invalid kakva olakšanja oko legalizacije? Zgradu održava tvrtka Stanorad koja je iznijela cijenu od 5200 kuna za legalizaciju te male kvadrature lođe bez dodatne kazne.
Lođa se, nažalost, bez obzira na svoju veličinu, ako se nalazi u zgradi površine veće od 400 m2, mora u tehničkoj dokumentaciji obrađivati kao složeni objekt. Treba se uključiti statičar, a eventualno i strojarski inženjer, osim toga u dokumentaciji se mora obraditi i cijela zgrada (previše posla za tako „malu“ površinu). Ako je riječ o jednoj lođi u jednoj zgradi, onda je cijena koja vam je ponuđena korektna. Bila bi sigurno manja kada biste se dogovorili sa susjedima i zajedno angažirali arhitekta koji bi radio dokumentaciju za sve vas. Što se tiče olakšica na koje eventualno možete imati pravo, o njihovu se postojanju trebate informirati u nadležnom lokalnom upravnom tijelu – one nisu definirane zakonom nego ih jedinice lokalne samouprave određuju samostalno.
2. Vlasnik sam stana u posljednjoj etaži zgrade (3. kat), površine otprilike 61 m2 u Rudešu, Trešnjevka. Zgrada je izgrađena 2004. godine, ima 9 stanova, upisana je i ima sve potrebne dozvole, kao i stan koji je čistog vlasništva 1/1. Kako je u tih 61 m2 stana bila uključena i velika nenatkrivena terasa od otprilike 29 do 30 m2 (obračunski 7,5 m2), ja sam zatvorio cca 16 m2 terase i pretvorio u sobu (unutra je stambeni prostor, krov je produžen, sve je sazidano na metalnoj konstrukciji), a drugih otprilike 13 do 14 m2 terase je ostalo kao što je bilo, ali je natkriveno leksanom na metalnoj konstrukciji. Sve navedeno u istoj je etaži, kao dio stana. Moja su pitanja sljedeća: Što trebam napraviti da bih legalizirao ovo trenutačno stanje (gdje se treba javiti – u koje institucije i koju dokumentaciju moram skupiti)? Na temelju ovih podataka koje sam naveo, možete li mi po prilici (plus ili minus 20%) reći koliko bi cjelokupni postupak legalizacije stajao?
Za legalizaciju takvog prostora treba najprije prikupiti dokumentaciju o samoj zgradi: njezinu građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i ostalu tehničku dokumentaciju (nacrte) koja je bila sastavni dio građevinske i uporabne dozvole, barem arhitektonski projekt, da bi se mogao napraviti što točniji izračun povećanja obujma cijele građevine kroz vašu intervenciju. Osim toga, treba izvaditi novi izvod iz katastarskog plana za zgradu i zemljišnoknjižni izvadak za zgradu i stan. Na osnovi ovih dokumenata i stvarne izmjere, ovlašteni arhitekt i njegovi suradnici mogu izraditi potrebnu dokumentaciju za legalizaciju po čl. 11. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Cijena izrade dokumentacije ovisi o tome koliko dokumentacije o postojećoj zgradi možete prikupiti, trebate li i inženjere ostalih struka ili su vam dovoljni arhitekt i statičar i sl. Osim toga, na cijenu utječe i broj lođa ili sličnih prostora u jednoj zgradi, za koje se istodobno radi dokumentacija za legalizaciju. Dobro je znati i da je cijena komunalnog doprinosa za legalizaciju u Gradu Zagrebu sada smanjena i na ukupni iznos može se značajno utjecati primjenom dohodovnog cenzusa, no to ovisi o tome imate li ili nemate uvjete za njegovu primjenu. Za konkretnu ponudu najbolje je da se obratite nekom projektnom birou ili uredu ovlaštenog arhitekta koji vam na osnovi prikupljene dokumentacije može dati konkretnu ponudu.
3. Počeo sam graditi kuću 1969. godine, kuća je pod prvom dekom, imam građevinsku dozvolu. Kada bih sada kuću srušio i počeo iznova graditi, a ne bih mijenjao plan kuće, vrijedi li mi ista građevinska dozvola? Našao sam na internetu podatak da dozvola vrijedi trajno, ako je gradnja kuće počela u roku kada je dobivena građevinska dozvola. Razgovarao sam s Državnom geodetskom upravom u Zagrebu, rekli su mi da vrijedi stara građevinska dozvola ako se plan kuće nije mijenjao.
Poštovani, kako su vam i telefonski objasnili iz nadležnog upravnog tijela, s obzirom na to da ste počeli s gradnjom, građevinska dozvola iz 1969. i dalje vrijedi i možete nastaviti s radovima. Druga je stvar bi li vas danas, četrdeset godina poslije, zadovoljio standard kuće koja je tada planirana; veličina, sanitarna opremljenost, kapaciteti priključaka, toplinska izolacija, grijanje i sl. Za neke od tih zahvata treba izmjena građevinske dozvole, a za neke ne treba pa ih je dovoljno riješiti izvedbenim projektom. Ako želite izgrađeni dio srušiti i graditi novu kuću istih dimenzija, onda trebate i novu dokumentaciju (koja će obraditi i rušenje postojećeg dijela) i novu dozvolu za zamjenski objekt, ali nećete morati platiti komunalni i vodni doprinos za obujam objekta za koji ste 1969. dobili pravomoćnu građevinsku dozvolu i platili sve tada važeće doprinose.
4. Imam lokacijsku i građevinsku dozvolu iz 1993. godine za 90 m2. Kuća ima 132 m2, ucrtana je u katastru, a na gruntovnom izvatku piše da je kuća upisana bez uporabne dozvole. Stupio sam u kontakt s nekoliko osoba (firmi) koje se bave legalizacijom i dobio sam nekoliko različitih odgovora. Zanima me zašto traže da platim geodeta ako sam to 2003. godine učinio i platio.
Otac ima kuću koja je sagrađena prije 1968 g. ali nije ucrtana. Na geoportalu je vidljiva postojeća stara kuća, kao i dio koji je sagrađen na dijelu srušene stare kuće, ali bez dozvole. Taj noviji dio prostire se na otprilike 50 m2. Stara kuća u ruševnom je stanju i planiramo je ukloniti.
Ako posjedujete ili možete izvaditi katastarski plan na kojemu je ucrtana kuća veličine 132 m2, odnosno u gabaritima kuće koja danas postoji na parceli, baš na tom mjestu na kojemu je prikazana na katastarskom planu, za nju vam ne treba geodet. Za kuću koja je izgrađena prije 1968. godine vaš otac treba ishoditi uvjerenje o vremenu izgradnje, a za nelegalno izgrađeni dio treba legalizaciju. Ovo se ne može bez geodeta. I za uvjerenje i za legalizaciju treba izraditi zakonom propisanu tehničku dokumentaciju; u tehničkom smislu ona je slična, ali je postupak ishođenja različit. U postupku ishođenja uvjerenja o vremenu izgradnje ne plaća se komunalni i vodni doprinos.
5. Obraćam vam se upitom o legalizaciji za obiteljsku kuću i poljoprivredne objekte na području općine Brezovica (točnije Kupinečki Kraljevec). Naime, naša sedmeročlana obitelj živi u kući površine 278 m2 te imamo poljoprivredne objekte 454 m2, isključivo za vlastitu uporabu. Iz katastra smo dobili potvrdu da je dio kuće i poljoprivrednih objekata izgrađen prije 1967. godine, pa prema tome dio koji nam preostaje za legalizaciju jest obiteljska kuća – 117 m2 i poljoprivredni objekt – 285 m2. Mene zanima koja su moja prava jer prema posljednjoj sjednici skupštine grada Zagreba donesene su sljedeće odluke: a) četveročlana obitelj za kuću do 120 m2 ne plaća legalizaciju. Zanima me uzima li se u obzir kompletna površina kuće ili SAMO dio koji se legalizira? b) osobi koja predaje zahtjev smanjuje se kubikaža za 200 m3 te 50 m3 za svakog člana obitelji. S obzirom na to da je nas sedam, to iznosi 500 m3. Kubikaža je SAMO onog dijela koji trebam legalizirati za obiteljsku kuću cca 350 m3, a za poljoprivredne objekte 850 m3. Ako se pravilo pod točkom a) ne odnosi na moj slučaj, na koji se način onda primjenjuje ovo pravilo? Vrijedi li to samo za obiteljsku kuću, pa samim time sam oslobođen legalizacije jer imam 350, a oslobođen sam za 500, ili se preostalih 150 m3 može osloboditi i za poljoprivredne objekte. Ujedno bih želio provjeriti informaciju o cijeni komunalnog doprinosa za poljoprivredne objekte u gradu Zagrebu, 4 zona, za objekte koji se koriste isključivo za vlastite potrebe (2 kn po m3). Nadalje, imate li informaciju koji dokumenti su potrebni za stavku b) tj. oslobođenje u m3 po članu obitelji? Potvrda prebivališta, kopija osobne, što s djecom koja nemaju osobnu? Osim toga naša mjesečna primanja manja su od prosječnih neto mjesečnih primanja u RH, pa vjerujem da i tu imamo pravo na popust prilikom plaćanja komunalne naknade. Kada se svi ti zahtjevi za oslobađanjem moraju predati? Je li to prilikom predaje zahtjeva za legalizaciju, nakon što komunalno donese rješenje?
Kod izračuna odbitaka po gradskoj odluci uzima se u obzir kompletna površina, odnosno obujam, a ne samo nelegalni dio. Za sve ukućane trebate priložiti Uvjerenje o prebivalištu iz kojega će se vidjeti da ste da ovoj adresi prijavljeni duže od godinu dana, računajući od dana donošenja odluke. Ovo, naravno, ne vrijedi za djecu koja su rođena u međuvremenu. Uvjerenja treba uložiti ili priložiti uz ostalu dokumentaciju za legalizaciju. Cijena komunalnog doprinosa za poljoprivredne objekte za vlastite potrebe je doista sada minimalna (točno ste informirani). Što se tiče primanja, ona se računaju po članu zajedničkog kućanstva. Provjerite u poglavarstvu ili nadležnom uredu socijalne skrbi, možda imate pravo i na besplatnu dokumentaciju za legalizaciju – Zagreb ima tu mogućnost.
6. Godine 1997. u lipnju izdano je rješenje o lokacijskoj dozvoli u kojem se navodi da je vlasnik čestice 1709/1 dužan dio parcele pripojiti javnom dobru (putu) te da se sukladno tome izdaje lokacijska dozvola za gradnju objekta na toj parceli: "7.1. Radi priključenja parcele na javno-prometnu površinu potrebno je dio parcele (1709/1) označen u grafičkom prikazu pripojiti parceli puta čk. br. 2584 k.o.Bxxxxx." Vlasnik to nije učinio te je na osnovi lokacijske dozvole isposlovao građevinsku dozvolu i izvršio gradnju objekta bez odricanja od dijela svoje parcele koja je trebala biti javni put te je građevinu upisao u katastar i gruntovnicu. Sada je pokrenuo postupak legalizacije bespravno sagrađenog dijela građevinskog objekta (kat). Problem je nastao zbog toga što vlasnik čestice 1709/4 zbog neispunjavanja preuzetih obveza od vlasnika čestice 1709/1 nema pristup javnoj površini te se koristi mojim privatnim zemljištem kao pristupnim putem jer je dio parcele (1709/1) koji je bilo potrebno pripojiti javnom dobru vlasnik zagradio ogradom te tako onemogućio pristup. Je li vlasnik čestice 1709/1 dužan ispoštovati uvjete iz lokacijske dozvole na osnovi koje je izdana građevinska dozvola za tu česticu?
Svatko je dužan poštovati obvezu koju je preuzeo, pa i vlasnik parcele 1709/1, pod uvjetom da su stvoreni uvjeti za to. Pretpostavljamo da je na osnovi njegove obveze da dio parcele pripoji javnom dobru – putu bila svojevremeno napravljena i parcelacija, da je njegova parcela bila podijeljena u dvije i da je na taj način identificiran dio koji će se jednom pripojiti putu. Da bi se taj dio ili novoformirana parcela stvarno pripojila putu, trebalo je za taj put ishoditi lokacijsku dozvolu. Trebate provjeriti je li ona ishođena ili nije, kao i građevinska dozvola za put . Napisali smo kako je trebalo biti u redovnoj legalnoj proceduri. Ako je nešto i učinjeno mimo nje, vlasnik k.č. 1709/1 ima pravo pokrenuti postupak legalizacije za nelegalnu nadogradnju. Postupak će biti zaustavljen samo ako se u tijeku javne objave na oglasnoj ploči jave osobe s pravnim interesom (neposredni susjedi ) s dokazom da je u tijeku sudski spor vezan za imovinske odnose. Postupak legalizacije će do završetka spora mirovati. Važno je znati da sama legalizacija ne utječe na vlasnička prava.
7. Vlasnici smo (ostavina) drvene kuće, vikendice u blizini Kašine, cca 50 m2. Kuća je upisana u katastru, ali ne i u zemljišno-knjižnom izvatku. Proučavajući raspoloživu dokumentaciju nisam naišao na valjanu građevinsku dozvolu. To je vjerojatno zbog toga što kuća nije izgrađena u skladu sa zadanim uvjetima (preblizu ogradi, bez septičke jame i sl. ). Naknadno je izišla komisija na uviđaj i utvrdila postojeće stanje. Na temelju njihova nalaza i rješenja mi već više od 15 godina plaćamo porez na kuće za odmor. Što trebam učiniti u smislu ovog zakona o legalizaciji? Htio bih upisati kuću u zemljišne knjige, ali ne znam mogu li to napraviti legalizacijom objekta ili ona za to nije potrebna.
Bez obzira na to što je kuća ucrtana u katastar, nju treba legalizirati. Ako njezini gabariti u svemu odgovaraju gabaritima objekta koji je prikazan na službenom izvodu iz katastarskog plana, ne treba vam geodetska snimka nego samo građevinska snimka objekta i zahtjev za legalizaciju.
>> Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu
