Totalna propast hrvatskih proizvođača mlijeka, netransparentna i nedostatna isplata poticaja te ignorancija resornog ministra Tihomira Jakovine nezaustavljivo vode u novi mliječni \"fajt\", najavio je jučer dopredsjednik i glasnogovornik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) Nedjeljko Babić, koji će, kako tvrdi, danas o svemu podrobnije izvijestiti javnost.
Vruće ljeto
Stanje je, objašnjava, i više nego alarmantno. Dio mljekara računa da im je Jakovina platio samo poticaje po hektaru, drugi da su isplaćene samo premije za mlijeko. No kako god da okrenu računica im ne štima, \"kratki\" su i za 40% očekivanih poticaja, a pismenih dokaza nemaju. Tvrde da su ukupno oštećeni za oko 160 milijuna kuna poticaja koji su kreditno opterećenim farmama bili možda i zadnja slamka spasa prije propasti. No umjesto da pristanu na hitan sastanak koji su iz HSUPM-a zatražili prije tri tjedna, iz Jakovinina im je ministarstva, tvrdi Babić, ponuđen sastanak za tri mjeseca. U situaciji kad proizvodnja mlijeka na godišnjoj razini pada 21%, najviše u čitavoj EU, to je za svaku osudu, objašnjava Babić, te ističe kako bi se prosvjedi mogli dogoditi već potkraj kolovoza.
- U zadnjih 10 godina nitko nas nije ostavio na \"livadi\", kao danas Jakovina - tvrdi Babić. Usporedbe radi, 2010. u Hrvatskoj je mlijeko isporučivalo 17.655 farmi, a u travnju 2013. samo 11.243. Čak 6400 manje! Proizvodnja mlijeka 2007. je, primjerice, iznosila 675,2 milijuna kilograma. Lani je to bilo 602,3 milijuna, dok će 2013. završiti s manje od 500 milijuna, dok je dogovorena kvota s EU 650 milijuna kilograma. Rašeljka Maras, direktorica CroMilka, kaže da je proizvodnja u Hrvatskoj preskupa i nekonkurentna. Hrvatski farmeri, primjerice, za razliku od slovenskih, plaćaju 15% više PDV-a na stočnu hranu i repromaterijal, što se odražava i na krajnje potrošače.
Mjere Ministarstva
- Nadamo se da resorno ministarstvo prati situaciju u sektoru i da će poduzeti sve da se ti negativni trendovi promijene - kaže ona. No farmerima ne bi pomogle samo potpore. Vlada i država moraju pomoći čitavom mliječnom sektoru donošenjem niza mjera, od zemlje za farmere, jeftinije hrane za stoku, edukacije... - koje će i provesti, smatra Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Svaka ozbiljna država zna da joj budućnost mliječne industrije ovisi o sirovinskoj bazi, tvrdi on. No u situaciji kad u RH pada i potrošnja, konzumnog mlijeka i maslaca i za 24%, nije čudno što je još veći uvoz trajnog mlijeka iz EU, koji ih se, s obzirom i na viškove, trenutačno \"rješava\" za 0,70 do 0,80 eura. Poljsko mlijeko s 2,8 m.m., primjerice, prodaje se za samo 4,99 kn, a mlijeko domaćih proizvođača za 6,75 pa čak i 9 kuna.
– To znači da je trgovac u Poljskoj dogovorio dobre uvjete, a Poljska je velika zemlja pa je vjerojatno moguće postići dobar efekt ekonomije obujma i na mliječnome asortimanu, uz usporedno dobro korištenje fondova EU i općenito poticaja za stočarstvo – kaže privatni konzultant Drago Munjiza.
Hrvatskim je proizvođačima to zasad očito nemoguće.
>> Prijeti nam nestašica, proizvodnja mlijeka pala 21 posto!
