Hrvatska je poznata po svojoj raznovrsnoj i predivnoj arhitekturi, a među građevinama koje oduzimaju dah zasigurno su brojne crkve. Jeste li znali koja je crkva u Hrvatskoj najmanja, koja najstarija, a u kojima su se dogodila velika čuda? Pripremili smo vam stoga kviz u kojemu po jednoj fotografiji i opisu morate pogoditi o kojoj se crkvi radi.
U selu Cetina na širokom polju podno Dinare nalazi se ova crkva, smatra se najstarijom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj. Ta je građevina jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj i jedina je to crkva iz 9. stoljeća čiji toranj na zapadnom portalu još uvijek stoji.
U staroj jezgri Nina nalazi se ova prekrasna kamena crkvica koja krije uzbudljivu priču. Zbog njezine ljepote engleski arhitekt Thomas Jackson prozvao ju je najmanjom katedralom na svijetu. Izgrađena je u 9. stoljeću i jedini je sakralni objekt u gradu koji je ostao do danas nepromijenjen. Crkva je široka 7,6 metara, dugačka 7,8 metara, a visina joj je tek 8,2 metra. Njezini zidovi su debeli 57 centimetara, a zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, građevina je svojevrsni kalendar jer se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum solsticija i ekvinocija. Iako joj tepaju nadimkom “katedrala”, ova prekrasna građevina ipak ima “samo” status crkve.
U Istri, blizu Vodnjana, u mjestu Batvači krije se crkvica posvećena jednoj mladoj mučenici. Po mnogima to je čudesna crkva. Kako mnogi svjedoče, tamo vlada neka mistična i snažna sila koju osjećaju gotovo svi koji tamo dođu, ali je ne znaju objasniti.
Posebno mjesto među svim hrvatskim marijanskim svetištima zauzima i ovo svetište s fotografije. Smješteno je na brežuljcima Hrvatskoga zagorja, a poznato je po drvenom kipu Bogorodice koji posjeduje čudotvorne moći. Navodno je bio zakopan za vrijeme napada Turaka, a čudesna svjetlost u župnoj crkvi koja je 1588. dolazila ispod pjevališta, otkrila je neoštećen Marijin kip.
Ovo svetište nalazi se u 'centru svijeta' i jedino je euharistijsko svetište u Hrvatskoj i jedno od najvažnijih i najstarijih u Europi. Usmena predaja donosi da je neki svećenik tijekom slavljenja mise posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji. Kada je prinio kalež ustima kako bi popio vino, ugledao je u njemu krv. To je dugo čuvao u tajnosti, zazidavši kalež s krvlju koji je kasnije izvađen i prenesen u crkvu.
Ova crkva nalazi se u Zadru, trobrodna je romanička građevina. Ujedno je i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. stoljeću, sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. stoljeća, koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike. Počeci gradnje sežu u daleku povijest, još u 4. ili 5. stoljeće.
Ova katedrala nalazi se u znamenitom marijanskom svetištu, a građena je od 1699. do 1712. godine i do danas je zadržala svoj izvorni izgled. U crkvi se nalazi slika Gospe naslikana u 15. ili 16. stoljeću, koju je puk donio pred turskom najezdom iz Rame, a tamošnji stanovnici okrunili su je u znak zahvalnosti za pobjedu nad Osmanlijama 1715. godine i ukrasili zavjetnim darovima od zlata. Ova crkva i samostan zaštićeno su kulturno dobro.
Ova crkva u Dubrovniku izgrađena je u baroknom stilu, na mjestu nekadašnje romaničke crkve. Crkva nosi ime zaštitnika grada Dubrovnika, a sagrađena je na mjestu starije romaničke crkve, koja je preživjela veliki potres 1667. godine, ali je izgorjela u požaru 1706. godine. Crkva je oštećena u potresu godine 1979. godine, pa i u Domovinskom ratu (1991. - 1992.) kada je oštećena brojnim projektilima. Na glavnom mramornom oltaru nalazi se kip sveca zaštitnika, a 'preživio' je potres i požar u crkvi.
Lekcija iz povijesti kaže da se u Križevcima 27. veljače 1397. dogodio Krvavi sabor križevački, odnosno pokolj u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana Stjepana Lackovića i prisutno oporbeno plemstvo. Mjesto pokolja je današnja Križevačka konkatedrala.
Ova zadarska crkva je i zaštitni znak grada te pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama.
Izvorno posvećena Svetom Trojstvu, a od 15. stoljeća s današnjim imenom, nazvana po zadarskom biskupu koji je inicirao gradnju. Crkva je neobičnog cilindričnog oblika, s dvostrukim unutarnjim prostorom zbog čega se ističe originalnošću i jedinstvenošću.
U Poreču je započela gradnja ove crkve 553. godine, danas je to jedna je od najstarijih i najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. O važnosti ove bazilike dovoljno govori i činjenica da je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Ova katedrala u Šibeniku je najznačajnije graditeljsko ostvarenje iz perioda između 15. i 16. st. na tlu Hrvatske, danas je simbol ovoga grada. Zbog svojih iznimnih vrijednosti, 2000. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Ova crkva u Kninu građena je od 2011. do 2015. godine, a površina joj je oko 780 metara četvornih, ima čak 1100 sjedećih mjesta. To je čini najvećom crkvom u Hrvatskoj. Dizajn potpisuju Jerko Rošin i Ante Vrban.
U Bjelovaru se nalazi ova stolna barokna crkva Bjelovarsko-križevačke biskupije. Nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika. Postala je katedralom 2009. godine, do tada je bila župna crkva. Crkva je sagrađena 1770. godine, a blagoslovljena 15. listopada 1772. godine na blagdan svetice čije ime nosi.
Ova katedrala u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije. Glavni inicijator podizanja ove građevine je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Ovo je najstarija Župna Crkva u Zagrebu, izgrađena je kao trobrodna dvoranska građevina. Izvorno potječe iz 14. stoljeća, nekada se ispred portala crkve nalazio stup srama na kojemu su vezali ljude i izvršavali kazne koji je izrekao gradski sud. Crkva je danas prepoznatljiva po svojem zvoniku i raznobojnom krovu. Krov je ukrašen grbovima grada Zagreba i grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (na južnoj strani krova), a rad je to umjetnika Antuna Macettija/Bartola Macetti i Machiedo, po nekim izvorima i Schmidta.
Ovo je najveća hrvatska sakralna građevina. Jedan je to od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Ova katedrala je prva i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.
Najveće hodočasničko središte zapadne Hrvatske, povezano s tradicijom o čudesnom prijenosu Nazaretske kućice i njezinom boravku na Trsatu. Trsat je i mornarsko Marijino svetište, odredište mnogih pomoraca i njihovih obitelji.
Ova katedrala smještena je u kompleksu Dioklecijanove palače na Peristilu. To je najstarija katedrala u svijetu. Prvotno je bila carski mauzolej, sagrađen početkom 4. stoljeća. Poznata je po drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214. godine, izrezbarivši u orahovini 28 prizora Isusova života. Vrata su i danas odlično sačuvana, s tek vidnim oštećenjima na donjem dijelu koji je oštećen nogama prolaznika.