U Gruziji se ove subote (14.12.) održavaju predsjednički izbori, ali ovoga puta u izvanrednim okolnostima. Situacija u zemlji je napeta. Već nekih dva tjedna svakodnevno se održavaju masovni prosvjedi, a vlasti odgovaraju nasiljem. Pozadina krize leži u sukobu između oporbe i vladajuće stranke Gruzijski san. Sve je počelo s parlamentarnim izborima u listopadu i eskaliralo kada je vlada najavila odgodu pregovora o članstvu u Europskoj uniji do 2028. godine.
Predsjednička dužnost s ograničenim ovlastima
Ustavna reforma dodatno je pogoršala krizu. Parlament je 2017. godine glasovima stranke Gruzijski san usvojio reforme, kojima je promijenjen način izbora predsjednika i zemlja je transformirana u parlamentarnu republiku, gdje predsjednik ima ograničene ovlasti. Posljednji direktni predsjednički izbori održani su 2018. godine, kada je predsjednica postala Salome Zurabišvili, čiju je kandidaturu podržala vladajuća stranka. Međutim, odnosi između proruske stranke Gruzijski san i proeuropske predsjednice Zurabišvili kasnije su se pogoršali, prenosi Deutsche Welle.
Predstojeći predsjednički izbori bit će prvi po novim pravilima, prema kojima će predsjednika ili predsjednicu birati izborni kolegij od 300 članova – 150 parlamentarnih zastupnika i 150 delegata iz regija. S obzirom na većinu koju Gruzijski san ima u parlamentu, ali i njegov snažan utjecaj u regijama, kandidat oporbe nema šanse za pobjedu.
Oporba bojkotira izbore
Opozicija bojkotira i novoizabrani parlament i predsjedničke izbore, dok je vladajuća stranka Gruzijski san jedina koja je predložila predsjedničkog kandidata. Prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora, ova stranka je osvojila 89 od 150 mjesta u parlamentu. No na izborima su zabilježene brojne nepravilnosti, zbog kojih je Europska unija zatražila ponovno glasanje. Oporba tvrdi da je došlo do masovne izborne krađe i odbija sudjelovati u radu parlamenta. Predsjednica Salome Zurabišvili također ne priznaje rezultate izbora i ističe da je ona predstavnica jedine legitimne državne institucije u Gruziji, te da neće napustiti dužnost sve dok se ne održe novi parlamentarni izbori.
I gruzijski politolog Geli Vasadže tvrdi da predstojeći predsjednički izbori nisu legitimni. „Kako se izbori mogu održati ako je parlament nelegitiman?", pita on, dodajući da je došlo do masovne izborne krađe na parlamentarnim izborima koje društvo u Gruziji ne priznaje. On također ukazuje na kršenje Ustava, jer prvu sjednicu parlamenta nije sazvala predsjednica države. Naime ona i dio oporbe podnijeli su žalbu Ustavnom sudu zbog izborne krađe.
Kandidat vladajuće stranke
Gruzijski san je kao predsjedničkog kandidata predložio Miheila Kavelašvilija, bivšeg nogometaša i parlamentarnog zastupnika stranke Narodna moć, koja je lojalna vladajućoj stranci. Predstavnici civilnog društva u Gruziji smatraju ga jednim od tvoraca Zakona o stranom utjecaju, koji je izazvao velike prosvjede i pogoršanje odnosa Gruzije sa zapadnim zemljama. Njegova kandidatura izaziva kritike i zbog njegovog niskog obrazovanja. Kavelašvili optužuje oporbu da je pod kontrolom „zastupnika američkog Kongresa", koji navodno žele izazvati „revoluciju" i stanje poput onog u Ukrajini.
Novi prosvjedi na vidiku
U međuvremenu je Gruzijski san upozorio predsjednicu Salome Zurabišvili da mora napustiti predsjedničku palaču u Tbilisiju do 29. prosinca, kada će biti održana inauguracija novog predsjednika. Pred palačom Orbeliani, službenim predsjedničkim sjedištem, postavljen je vlak s ukrašenim vagonima, što je predsjednica Zurabišvili komentirala: „Postavili su vlak ispred palače Orbeliani, vidjet ćemo tko će se njime odvesti."
Vlada se očigledno boji novih prosvjeda. Državna služba sigurnosti je 10. prosinca priopćila da „organizatori kriminalnih aktivnosti" žele onemogućiti održavanje predsjedničkih izbora 14. prosinca 2024. i spriječiti izbor novog predsjednika. Prema njihovim tvrdnjama, plan je „maksimalno zaoštravanje situacije", što bi rezultiralo s „dva do tri smrtna slučaja", kako bi se vlastima pripisala „ubojstva" i dodatno „potaknula prosvjedna atmosfera".
