Nakon što je prof. Zlata Đurđević prozvala premijera da joj pokaže gdje to u njezinu programu rada za Vrhovni sud piše da se zalaže za politički izbor sudaca, a predsjednik države da laže, Vlada je objavila priopćenje, na koje je Zoran Milanović zamjerio Vladi da se petlja u izbor sudaca iako joj tu nije mjesto. I prof. Đurđević piše priopćenje. Prethodno je Milanović reagirao na premijerovo da predsjednik VS-a “ne sudi” (dosad nisu), ustvrdivši da bi Zlata Đurđević trebala odlučivati o presudi HDZ-u, kojeg je – bez da ih spomene – prokazala kao krvopiju hrvatskog pravosuđa. “Zato je HDZ u sukobu interesa. Zato Zlata Đurđević smeta Plenkoviću. I baš zato treba biti izabrana”, rekao je.
Analiza Vlade
Može li suditi i bi li sudila HDZ-u, pitali smo profesoricu.
– Predsjednik VSRH ima pravo suditi kao i drugi predsjednici sudova. Važno je da dodjeljivanje predmeta bude po apstraktnom rasporedu i da ne postoji nikakva sumnja da si predsjednik suda dodjeljuje medijski važne predmete kako bi osigurao svoj ugled u javnosti. Nepristranost nije bitna samo u odnosu na stranke već i u odnosu na javnost. S obzirom na navedeno kada bi postala predsjednica VSRH ne bi mogla suditi u navedenom predmetu jer je moja nepristranost u navedenom predmetu postala političko pitanje – kaže Đurđević.
Inače, posljednji šef VS-a koji je sudio bio je, kažu oni s dugim pamćenjem, dr. Žarko Vimpulšek i to 1946. kardinalu Alojziju Stepincu.
Hoće li se Udruga hrvatskih sudaca uključiti u polemiku, pitali smo predsjednika Damira Kontreca, koji nam je uzvratio: “Programe rada kandidata prepuštamo općoj sjednici VS-a. Mislim da ne bi bilo u redu da UHS preuzima bilo kakvu nadležnost opće sjednice. UHS se sastaje 11. lipnja i tada ćemo raspravljati na načelnoj razini o aktualnim temama i vjerojatno donijeti odgovarajuće odluke”.
Vladino je priopćenje naslovljeno “Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka bio bi ogroman korak unazad i rizik za politizaciju sustava”. Analiziraju dio programa prof. Đurđević za VS pod naslovom “Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta”, iz kojeg je “razvidno kakav sustav izbora sudaca zagovara”.
Nakon što kritizira postojeći sustav izbora sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća profesorica zaključuje da je “demokratski legitimitet uz izuzetak predsjednika Vrhovnog suda, nestao”. Zatim navodi: “Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce visokih sudova… Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju.“.
Obrazlaže i da je Hrvatska jedna od sedam europskih država u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo, dok u 21 državi EU sudska vlast predlaže suce, a imenuje ih izvršna vlast (predsjednik, vlada, ministar pravosuđa), a u dva pravna sustava parlament. Potom, kao svojevrsni zaključak iznosi: „Transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u parlamentu s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima.“.
Citat iz Hrvatskog ljetopisa
Stoga, Vlada zaključuje da ona nije sklona modelu koji postoji u većini država članica, gdje suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela (što je obveza preuzeta ulaskom u EU) suprostavlja model izbora sudaca u parlamentu, zastupljen jedino u Sloveniji i Latviji.
I pofesorica upozorava da “politički izbor sudaca također može rezultirati lošim izborom kandidata što dovodi u slučaju kontinuiranog ponavljanja do razornih posljedica za pravosuđe i društvo”. Ali onda pita “u kojem sustavu postoji veći rizik za izbor nestručnog suca u zatvorenom i netransparentnom bez ikakve odgovornosti ili u parlamentarnom što je samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku.“
Vlada smatra da bi izbor sudaca u Saboru “bio ogroman korak unazad, posebno u pogledu neovisnosti i percepcije neovisnosti pravosuđa” pa dodaju: “Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, predstavljalo bi ogroman rizik za politizaciju sustava, a ne bi bilo jamac izbora najboljih i najkvalificiranijih kandidata.”. Postojeći sustav ima nedostataka i prostora za poboljšanje, ali je daleko bolje rješenje od političkog izbora sudaca, koji bi i reputacijski bio štetan za Hrvatsku.
Vlada je u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti našla i citat prof. Đurđević iz kojeg proizlazi da nije oduvijek ovaj sustav smatrala lošim jer je kritizirajući neovisnost sudstva u Mađarskoj i Poljskoj, navela: “U postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati…“.
>> VIDEO Jandroković: Sigurno će doći do trećeg javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda
sve to treba rastjerati i vratiti plenkijevog favorita đuru kesu