Nedavno preminuli akademik Vlatko Pavletić predano je radio na
stvaranju velike Enciklopedije hrvatskih prezimena koju je pokrenuo
Nacionalni rodoslovni centar.
– Dugo postoji ideja da se napravi Enciklopedija hrvatskih
imena. Kada smo razgovarali s akademikom Pavletićem, on je rekao da
postoji puno knjiga o hrvatskim prezimenima, ali da ne postoji ni jedan
sustavni i cjeloviti prikaz – objašnjava Davor
Lauc iz Nacionalnog rodoslovnog centra kako je došlo do
suradnje s akademikom Pavletićem i dodaje da će ovih dana odlučiti o
tome tko će biti Pavletićev nasljednik.
U uređivačkom savjetu brojni su hrvatski intelektualci, a među njima su
i Petar Selem, Inoslav Bešker, Radoslav Katičić, Antun
Vrdoljak, Slaven Letica i, kao malo iznenađenje, SDP-ov kandidat za
premijera Ljubo Jurčić.
Nakon višegodišnjih istraživanja i rada na obradi
i pripremi podataka, objašnjava Lauc, oformljena je
jedinstvena i cjelovita baza podataka koja obuhvaća gotovo sva
prezimena zabilježena u Hrvatskoj i njezinoj dijaspori unatrag
približno sto godina.
U hrvatskoj populaciji ima više od 100.000 prezimena, a
enciklopedija će iscrpnije obraditi podatke za najmanje 8000
najfrekventnijih prezimena koja čine više od 80 posto
hrvatske populacije, te osnovne podatke za sva ostala prezimena u
Hrvatskoj. Najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat
(više od 22.000), zatim Kovačević (više od
16.000) te Babić (s oko 13.000).
Prezimena Babić i Kovačević su najrasprostranjenija, odnosno
ravnomjernije rasprostranjena po Hrvatskoj od prezimena Horvat.
U Hrvatskoj ima oko 45 tisuća prezimena koje nosi samo jedna osoba.
– Zanimljivo je usporediti današnje stanje s
stanjem od prije 60 godina, te da su neka prezimena, poput Pavesić i
Sargo, s više od 100 nositelja spala na jednu osobu, a isto
se dogodilo i s prezimenima Magarac, Mutavđija, Tomajić i
Jamberšić, koja su također s više od 50
prezimenjaka spala na jednu osobu – ističe Davor Lauc i
dodaje da će knjiga, koju sigurno očekuje velik tržišni
uspjeh, izaći oko Božića ove godine.
IZDAVAČKI POTHVAT Što otkriva posljednji veliki projekt preminulog akademika Vlatka Pavletića