Zbog nenamjenskog, netransparentnog i nekontroliranog trošenja stotina milijuna kuna godišnje namijenjenih za općekorisne funkcije šuma ili tzv. OKFŠ, državni mastodont Hrvatske šume i u poslovnom će se izvješću za 2011. provući kroz iglene uši sa zanemarivom dobiti od 20–ak milijuna kuna, što je tek 1% ukupnih prihoda.
Sudbina Mađara?
Da Šume i te kako računaju na taj novac, u razgovoru za Večernji potvrdio je i njihov novi čelnik Ivan Pavelić, istaknuvši kako zbog smanjenja te naknade u ovoj godini očekuju znatno manje prihode. Šume će, naime, od OKFŠ–a u 2012. uprihoditi tek 160 do 190 milijuna kuna, što je za oko 200 milijuna kuna manje u odnosu na 411 milijuna iz 2010. te 350 milijuna iz 2011. Kako je državni monopolist trenutačno jedini koji “ubire” i troši ta sredstva, čime je i prema mišljenju AZTN–a u sukobu interesa, milijuni koje po zakonu uplaćuju sve pravne osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost nisu ništa drugo nego prikrivena državna subvencija koja je dosad činila čak 19% ukupnih prihoda Hrvatskih šuma, tvrde u Udruzi poslodavaca u šumama HUP–a. Tome u prilog ide i stav nove vlade koja je smanjenje naknade za OKFŠ obrazložila uštedama u sklopu Mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. što prvi put napisano i potpisano povlači za sobom i potencijalno nesagledive pravne i gospodarske štete za RH jer se sredstva OKFŠ–a i “de iure“ proglašavaju subvencijom u šumarstvu, upozoravaju iz HUP–a.
Pavelić, međutim, oštro opovrgava da je riječ o subvencijama i objašnjava kako je logično da radnici HŠ–a, koji održavaju šume, te poslove i naplate. No čini se da su ih svih ovih godina i masno preplaćivali. Ne dožive li Šume sudbinu mađarske nacionalne aviokompanije koja je proglasila bankrot jer mora vratiti 150 milijuna eura prikrivenih državnih subvencija od 2007. do 2009., OKFŠ će svejedno završiti na sudu.
Oštećeni privatni šumovlasnici i poduzetnici protiv HŠ–a već podnose kaznene prijave DORH–u zbog nenamjenski i nezakonito utrošenih sredstava OKFŠ–a namijenjenih privatnim, a utrošenih u državnim šumama. Riječ je o više od 400 milijuna kuna u razdoblju od kraja 2005. do početka 2012. što bi, prema riječima Dalibora Hatića, predsjednika Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima HUP–a, moglo imati puno veće financijske posljedice od predloženog smanjenja sredstava OKFŠ–a u 2012. za oko 175 milijuna kuna, koje će Šume najvjerojatnije nadomjestiti povećanjem cijena drvne sirovine do 15% i time ugroziti konkurentnost domaće drvne industrije kao jedne od vodećih izvoznih gospodarskih grana Hrvatske.
Podatke ne objavljuju javno
Hatić kaže da pravo HŠ–a da naplaćuje naknadu za OKFŠ datira još iz 1991., no od 2005. pravo na 22% uplaćenog OKFŠ–a imaju i privatni šumoposjednici. Na njih je, prema Zakonu, od 2005. do 2009. trebalo biti utrošeno više od 409,7 milijuna kuna. No utrošeno je samo 61,6 mil. Samo u tom razdoblju (uključujući i postupke ovrha) protuzakonito je na šume i šumska zemljišta u vlasništvu RH preusmjereno čak 348 mil. kn, dok se rebalansom poslovanja HŠ–a u 2012. radovi u privatnim šumama uopće ne planiraju.
– Obveznici uplate, apsurdno ali istinito, imaju obvezu sami obračunati i uplatiti naknadu za OKFŠ. Time je zakonski izbjegnuta obveza obračuna i naplate u upravnom postupku od HŠ–a. S druge strane, državni monopolist ima ovlast da pokreće ovršne postupke nad poduzećima koja nisu uplatila naknadu za OKFŠ, čime ta sredstva, de facto, prestaju biti javna davanja te postaju čisti prihod HŠ–a, koji je izvan kontrole obveznika uplate i samih građana, državnih financijskih nadzornih tijela i šumarske inspekcije – objašnjava Hatić. Tvrdi kako to za sobom povlači i ocjenu zakonitosti pojedinih ovršnih postupaka radi prisilne naplate OKFŠ–a, a moglo bi imati i posljedice na monitoring pravosudnog sustava RH pristupanja EU.
A nelogičnosti je od državnog trgovačkog poduzeća, čije se financijsko izvješće o utrošenim sredstvima javno ne objavljuje, još puno. HŠ ima pravo napravljene radove u šumi naplatiti iz fonda OKFŠ–a koliko god smatra primjerenim, a kako ne postoje javno objavljivani podaci, kao ni sustav praćenja trošenja tog novca, koji se može knjižiti za većinu radova u šumarstvu, on se troši bez ikakve primjene načela tržišne učinkovitosti, objašnjava Hatić.
Novcem iz OKFŠ–a kupovale su se čak i nekretnine, prema izvješću neovisnog revizora za 2010., u kojemu se Šume pozivaju da preispitaju način priznavanja i evidentiranja ulaganja u nekretnine iz naknada za općekorisne funkcije šuma. Za radove koji se pak financiraju iz OKFŠ–a, bez obzira izvode li ih same ili drugi izvođači, Šume naplaćuju čak 25% općeg troška. Administriranjem tog novca unutar same kuće na ime općeg troška poslovanja “potroši“ se 100 milijuna kuna novca građana što je, tvrdi Hatić, najočitiji primjer nenamjenskog trošenja sredstava jer opći trošak nije predviđen u kategorijama troškova koji se financiraju iz OKFŠ–a prema Zakonu o šumama.
a di su pare ? vidim često kako prolaze teretni vlakovi puni balvana prema Sloveniji ...... lopovi