Samo dvanaest učenika od njih 11.683, koliko ih je ove godine pristupilo ispitu iz matematike na višoj razini, ima razloga biti ponosnima – ispit su riješili bez ijedne pogreške. U cijeloj generaciji ovogodišnjih pristupnika koja broji 25.156 učenika koji su pristupili ispitu iz hrvatskog jezika nema ni jednog učenika koji je ispit iz materinskog jezika riješio bez ijedne pogreške.
Ipak, ova generacija maturanata, uzevši u obzir posljednjih pet generacija, ostvarila je bolje rezultate na hrvatskom jeziku, koji se ove godine prvi put pisao na jedinstvenoj razini bez mogućnosti odabira osnovne i više razine ispita. Tako su gimnazijalci na ispitu iz hrvatskog jezika prosječno ostvarili 75 posto točnih odgovora, odnosno ispit su riješili za ocjenu vrlo dobar, dok su učenici strukovnih škola ostvarili 53 posto riješenosti ispita i na ispitu iz materinskog jezika osigurali trojku. Uspjeh je tim bolji jer je ova generacija maturanata na hrvatskom jeziku ostvarila prosječnu ocjenu koju su proteklih pet godina ostvarivali učenici koji su na maturi birali višu razinu hrvatskog jezika.
Ove godine tako se rezultati okreću u korist hrvatskog budući da je ova generacija generacija s najmanje onih koji nisu dosegli prag prolaznosti – takvih je od ukupnog broja pristupnika na hrvatskom jeziku 10,6 posto.
Prosječna ocjena iz biologije 2,6
Promatra li se cijela generacija maturanata, 363 gimnazijalca na jednom od tri obvezna ispita državne mature – dakle iz matematike, engleskog ili hrvatskog – nisu dosegla prag prolaznosti, 28 njih u cijeloj Hrvatskoj prag prolaznosti nije ostvarilo na dva obvezna ispita, a tri gimnazijalca pala su maturu jer su na sva tri obvezna ispita dobila jedinice. Kada je riječ o obveznim ispitima državne mature, 3305 učenika strukovnih škola nije ostvarilo prag prolaznosti na jednom od tri obvezna ispita, njih 1378 prag prolaznosti nije dosegnulo u dva, a 417 strukovnjaka prag prolaznosti nije ostvarilo na sva tri obvezna ispita državne mature.
POVEZANI ČLANCI:
Ove godine najlošiji rezultati su iz fizike, koju je od ukupnog broja redovnih pristupnika, njih 25.826, prijavilo 7108 učenika. Njih više od sedam tisuća na tome je predmetu ostvarilo prosječnu ocjenu 1,9. Za usporedbu, lani je prosječna ocjena na tome ispitu iznosila 2,5, a školske 2021. godine 2,3. Od 7108 učenika koji su polagali fiziku njih petero u cijeloj generaciji taj je ispit riješilo bez pogreške.
Biologija, kemija, psihologija i politika i gospodarstvo predmeti su u kojima je ova generacija ostvarila slabiju prosječnu ocjenu nego prošlih pet generacija koje su pristupale tome ispitu iako se pragovi prolaznosti nisu mijenjali. Tako je prosječno znanje maturanata iz biologije za ocjenu 2,6, dok je lani prosječna ocjena iz tog predmeta iznosila 2,8. Biologiju je ove godine prijavilo 4575 učenika, a samo jedan jedini iz cijele generacije taj je ispit riješio bez pogreške.
Samo dvojica sve točno
Promatraju li se prosječne ocjene ostvarene na ispitima, onda su ove godine, kada je riječ o izbornim predmetima, učenici ostvarili bolje rezultate iz povijesti – prosječna ocjena za 636 ovogodišnjih pristupnika na tome ispitu iznosi 2,9, dok je lani prosječna ocjena na tome predmetu bila 2,7.
POVEZANI ČLANCI:
U cijeloj generaciji tek je dvoje pristupnika koji su na dva prijavljena ispita imali sve točno – tako je jedan učenik 100 posto ostvario na matematici više razine i informatici, dok je drugi učenik bez ijedne pogreške riješio kemiju i engleski jezik na višoj razini. Ove godine zaprimljeno je 3300 prigovora učenika nakon objave prvih rezultata, a prihvaćeno je njih 1164. Najviše prigovora bilo je na ispitima iz hrvatskoga jezika, matematike, engleskoga jezika i biologije. Ipak, to nije najviše prigovora u posljednjih pet godina – rekorderi su bili maturanti koji su maturu pisali u školskoj godini 2019./2020., koji su po objavi prvih rezultata uložili 4644 prigovora od kojih je 1575 prihvaćenih.
Ove godine na maturi su četiri sporna pitanja koja su se poništavala, a iz NCVVO-a poručuju da će zatražiti odgovornost jer su se greške u pitanjima trebale uočiti prije tiskanja ispita budući da ispiti prije prolaze tri razine provjere – prvu radi radna skupina koja i piše ispite, drugu recenzenti, a treću predmetni koordinatori.
>> VIDEO Profesor Dragan Bagić komentira Milanovićev zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora
naše školstvo se bazira na pitanju ne na odgovoru. zato smo toliko slabiji.