Kad je riječ o zadovoljstvu studijem, naši su studenti među najnezadovoljnijima u Europi. Nezadovoljniji od naših samo su austrijski i rumunjski, a naši studenti ocjenjuju i da studij koji studiraju neće pridonijeti ispunjavanju njihovih životnih ciljeva. To je pokazalo istraživanje Eurostudent koje je provedeno 2014. godine i u kojem je drugi put sudjelovala i Hrvatska. Istraživanjem je obuhvaćeno više od dvije i pol tisuće hrvatskih studenata. Slično ili tek nešto malo više je zadovoljstvo studenata susjednih nam zemalja, a među najzadovoljnijima su studenti skandinavskih zemalja, Češke, Estonije, Rusije, Irske....
Stipendije siromašnima
U odnosu na prethodno istraživanje koje je provedeno 2010. godine, u Hrvatskoj se broj studenata koji plaćaju školarinu smanjio sa 60 na 49 posto, a povećao se i broj studenata koji imaju najniže troškove studiranja što je, ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja, važno za otvaranje pristupa visokom obrazovanju i uspješan završetak studija. No, položaj tzv. ranjive skupine, odnosno studenata lošijeg socio-ekonomskog položaja nije se promijenio.
– Istraživanje pokazuje da je važno raditi na poboljšanju studentskog standarda i da je pomoć potrebno fokusirati ponajprije po kriteriju potrebe, a ne izvrsnosti. Potrebno je razmisliti i o preraspodjeli postojećih sredstava. Istraživanje je pokazalo da stipendije imaju studenti sveučilišnih studija, koji u startu ne plaćaju školarinu, i oni koji žive u studentskim domovima, a oni imaju i najniže troškove studija. Zbog toga bi stipendije trebalo usmjeriti na kategorije koje imaju najviše financijskih problema – izvanredne studente, one na stručnim studijima, starije studente i one koji imaju djecu – kaže Šćukanec.
Dodaje također da je bolonjski model studiranja imao negativan utjecaj na studente koji su uz studij i radili i tako se financirali. Zanimljivo je također da je u Hrvatskoj izrazito mali broj studenata roditelja, a on je u međuvremenu od 2010. pao sa šest na samo tri posto. U Estoniji, Švedskoj i Norveškoj djecu ima čak 20 posto studenata. Polovica naših studenata živi s roditeljima, a u Italiji, Malti i Gruziji 70 posto. U skandinavskim zemljama taj broj je samo deset posto.
>> Više od 70 posto studenata želi raditi u inozemstvu
