Može li učenik trećeg ili četvrtog razreda bilo koje srednje škole u Hrvatskoj u izjavi naše političarke koja glasi: “Jedan od stupova Europske unije jest vladavina prava. U svim zemljama članicama koje su predsjedale i u kojima je vladavina prava jedini relevantan okvir za djelovanje političara zakoni se moraju poštovati”, prepoznati primjer pluralističkog diskursa? Može li u Hitlerovoj izjavi da sloboda pojedinca završava ondje gdje počinje štetiti interesima kolektiva – prepoznati primjer monističkog diskursa. Razumije li srednjoškolac koji će prvi put pristupiti izborima što je uopće monistički diskurs, razumije li što znače pojedini simboli radikalnih opcija kojima mlade generacije sve više pridaju pozornost? U većini slučajeva – ne.
Duopol se ne da
I to ne zato što ga takva znanja koja su nužna, naročito za razumijevanje političke scene, bez obzira na to kojoj struji pripadao, ne zanimaju, već zato što naši političari, koji god bili na vlasti, nisu zauzeli jasan stav o političkom obrazovanju kroz građanski odgoj. Uostalom, i da jesu, ne bi dosad imali po čemu podučavati niti učiti učenike upravo o političkom razumijevanju a da pritom ne budu pristrani ili pak da nisu na meti roditelja s kojima se političke preferencije nastavnika ne podudaraju.
Iz tog je razloga, u povodu trećih Dana medijske pismenosti, u suradnji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, objavljena brošura “Ideološki izazov”, čiji su autori profesori s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Marijana Grbeša i Berto Šalaj, inače autori knjige o populizmu “Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj”.
>> VIDEO Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice o parlamentarnim izborima
– Jedan od osnovnih ciljeva u našim projektima medijske pismenosti jest poticanje i razvijanje kritičkog mišljenja, a uz pomoć ovog materijala učenici će učiti analizirati i razumjeti političke i medijske poruke, kritički ih čitati i dekodirati nastupe i izjave političara, ali i same vijesti i informacije. A što je u vremenu obilja informacija i dezinformacija važna kompetencija i neizostavan dio opće medijske pismenosti. U brošuri su autori razvili i indikatore s pomoću kojih se može analizirati politički diskurs i procjenjivati u koju ideologiju spada – poručio je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije uoči objave brošure koja je ponajprije namijenjena profesorima.
Brošura se sastoji od četiri dijela. Prvi dio “Ideološkog izazova” sadrži temeljne definicije; drugi je dio kratak pojmovnik s pripadajućim primjerima iz stvarnog političkog života; treći dio donosi indikatore s pomoću kojih je moguće ”tragati” za populizmom, monizmom ili pluralizmom analizirajući intervjue političara ili njihove druge medijske istupe, objave na društvenim mrežama, govore, političke programe i drugo; četvrti, posljednji dio donosi igre (kviz, igra pogađanja) koje sadrže tvrdnje tipične za svaku od metaideologija, a učenicima osigurava zabavu, poručuju autori brošure, s pogađanjem je li neka tvrdnja tipična za pluralizam, monizam ili populizam.
– U Hrvatskoj istraživanja pokazuju nedostatak političke kulture mladih i nisku razinu spremnosti da sudjeluju u izborima te sklonost jednog dijela mladih radikalnim opcijama i lijevima i desnima. Ni u drugim zemljama nije sjajna slika, ali mladi u Hrvatskoj pokazuju velike propuste u prepoznavanju političkih identiteta. I to nije kritika mladih, oni su slika onoga što je društvo. Hrvatska u formalni obrazovni sustav nije uvela političko obrazovanje unatoč tome što su brojna istraživanja pokazala da je to potrebno – kazao je Berto Šalaj. Kako je istaknuo, razlog zbog kojeg u školama nemamo podučavanje o metaideologijama i njihovom suštinskom razumijevanju, pa onda i načinu da mladi jasnije razumiju politički diskurs u javnom prostoru, leži u činjenici što naša politička klasa ima specifična razumijevanja politike i demokracije, a Marijana Grbeša ističe da se kao društvo nismo suočili ni s prošlošću.
– Politika je za njih borba za vlast, a demokraciju ne shvaćaju kao proces u kojem građani aktivno sudjeluju u donošenju odluka. A ondje gdje je politika samo vlast, kompetentni građani i ne trebaju – kazao je Šalaj poručujući da upravo u pitanju zašto nema političkog obrazovanja u školama ne vidi razliku između vodećih političkih stranaka.
>> VIDEO Tomašević: Mogli bi podržati manjinsku Vladu na čelu sa SDP-om, no o tome članstvo mora odlučiti
– Mudre države traže najbolje načine upravo na tom području, a Hrvatska o tome nije ni pokušala promisliti. Politološka istraživanja pokazuju da mladi, ako rano počnu izlaziti na izbore, onda nastavljaju biti glasači, no ako propuste prve, druge, treće, onda i nemaju naviku izlaziti na izbore – kazao je Šalaj.
U školama bi učenici trebali učiti o monizmu, pluralizmu i populizmu, da su suvremene demokracije liberalne demokracije, pri čemu demokratski segment ističe suverenitet i političko sudjelovanje građana, a liberalni naglasak stavlja na vladavinu prava i zaštitu pojedinačnih prava i sloboda, da su najvažnije pluralističke političke ideologije liberalizam, konzervativizam, socijaldemokracija i demokršćanstvo...
No, hrvatska politička realnost mladima od temelja ne prikazuje ništa. Štoviše korupcija koja je postala neodvojiva od politike, niska razina rasprave, često bez argumenata, pokazuje im nešto posve drugu. Ima li Hrvatska šansu da se na političkoj sceni jednom dogodi preokret u kojem poput drugih zemalja svijeta vlast preuzimaju mladi, pitamo profesore s Fakulteta političkih znanosti.
– Istina je da su u nekim zemljama na političkoj sceni mladi došli do izražaja. Hoće li se to dogoditi u Hrvatskoj? Neće, dok god imamo duopol HDZ-i i SDP-a koji teško prepuštaju vodstvo mladima bez obzira na to što u aktualnoj Plenkovićevoj Vladi ima mladih i što je lider opozicije relativno mlad. Uostalom puno važnije od toga hoćemo li u parlamentu imati određen broj mladih je da učenici koji izlaze na izbore, barem njih 90 posto, nauči osnove politike, političkog razumijevanja i shvati važnost politike – kaže Šalaj.
>> VIDEO Ivica Puljak: Razgovaramo sa Strankom s Imenom i Prezimenom, pozvali smo ih na pregovore
Radikalizacija društva
Da je radikalizacija mladih isključiva posljedica općenite radikalizacije hrvatskog društva smatra pak profesorica Marijana Grbeša.
– Zato smo i došli na ideju da napravimo nešto što bi pomoglo, ne samo srednjoškolcima, nego i studentima da razlikuju i razumiju opće političke pojmove, da se obrazuju. Brošura ima konkretne alate za detekciju diskursa jer je jasno da se u našem društvu puno pojmova koristi pogrešno – kazala je Grbeša ističući da je politika sve više zabava.
– Nema više granice i u tome smislu za mlade je ljude politika zabava, naročito ako se promatra iz konteksta politike pažnje. Baš zato se čini da je budućnost neminovno vezana uz zabavu – dodala je Grbeša.
A kako bi po brošuri profesori trebali podučavati, a mladi razumjeti primjerice populizam?
– Populizam smatra da je društvo podijeljeno na dvije homogene, neprijateljski nastrojene grupe – pošten narod i korumpiranu elitu. Populističke stranke i kandidati postojeće stanje uvijek opisuju kao izrazito loše te vrlo često koriste retoriku kaosa, krize i beznađa. Za to loše stanje okrivljuju „korumpirane i nesposobne” političke elite, a otuđenu politiku žele „vratiti narodu”. Osim problematične političke oligarhije, za loše stanje u društvu često optužuju određene skupine u društvu, tzv. “opasne druge”, koje ugrožavaju pošten i pravedan narod. Desni populisti kao „opasne druge” najčešće identificiraju migrante ili manjine, a lijevi populisti financijske institucije. Populisti kod kojih nema jasno definiranih “opasnih drugih” ubrajaju se u skupinu centrističkih populista – objasnili su autori.
U skupinama monističkih političkih ideologija za učeničko bolje razumijevanje obuhvaćeni su fašizam, komunizam i religijski fundamentalizam.
“To su ideologije koje se međusobno razlikuju po nizu obilježja, ali istovremeno dijele jedno zajedničko obilježje, a to je da sve one smatraju kako postoji samo jedna, apsolutna politička istina i samo jedan ispravan način organizacije političkog života”, pišu u brošuri autori.
Ovo brošura je sramotna i propagandna , u rubrici populističke izjave se navodi izjava Miroslava Škore "Ja iza sebe nemam veliku stranku i biračku mašineriju, ali imam nešto što nitko nema: imam narod. I narod će mi donijeti pobjedu, a ja ću njemu vratiti državu koju su mu oteli.", dakle autor ove brošure jedno potpuno normalnu izjavu prikazuju populističkom te direktno sugerira mladima da ne glasaju za Miroslava Škoru, time neizravno sudjeluje u političkoj kampanji HDZ-a i/ili SDP-a.