Rumunjska, Bugarska i Hrvatska trebale bi se priključiti schengenskom prostoru, to sada sve države članice prepoznaju, i to bi trebalo ići paralelno s reformom Schengena koju smo pokrenuli, a koja bi trebala zajamčiti zaštitu svih vanjskih granica EU, rekao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje je zastupnicima predstavljao ideje i program francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Tri velika obećanja
Tom izjavom Macron je dosad najeksplicitnije i na najvažnijem mjestu u Europi ponovio francusku potporu brzom uključivanju Hrvatske u Schengen, koju je najavio prilikom nedavne posjete Hrvatskoj. Nije govorio detaljnije, jer u raspravi se dotakao previše tema za premalo vremena koje je imao na raspolaganju, no znakovito je da je spomenuo da “to sad sve države članice prepoznaju”, vjerojatno misleći više na nedavni konsenzus svih država članica u Vijeću EU oko spremnosti Hrvatske za Schengen. Konsenzus oko primanja Rumunjska i Bugarska u Schengen nije tako skoro testiran, a te dvije države godinama čekaju na odluku o primanju.
Macron je spomenuo da se Europa povijesno temelji na tri velika obećanja: obećanju demokracije, obećanju napretka i obećanju mira. U proteklih 70-ak godina Europa je ispunjavala ta obećanja, dodao je, ali aktualna situacija i izazovi ovog trenutka dovode ta tri obećanja u pitanje. Macron vjeruje da EU u ovim okolnostima mora pronaći kreativnu snagu da nastavi ispunjavati ta ključna obećanja svojim građanima.
- Imamo snagu i mogućnost da ponovo osmislimo san koji će postati stvarnost, biti koristan našim građanima. To će biti ključ našeg uspjeha - rekao je.
Macron je u svom govoru zvučao pozitivnije nego dosad i po pitanju daljnjeg proširenja Europske unije.
- Moramo ponovo osmišljati odnos sa zemljama zapadnog Balkana kako bi one od nas dobile perspektivu pristupanja. Ne protiv nekoga, ne s ciljem da te zemlje ne bi bile bliske s drugim silama, nego stvarno pristupanje u razumnom roku - rekao je Macron. No, odmah je dodao i ono što kao francuski predsjednik razmišlja već godinama: da se EU najprije treba reformirati kako bi bila sposobna primiti nove članice.
- Europa sa svojim pravilima funkcioniranja nije Europa koja tek tako može postati s 31 ili 32 države članice. Ne, to bi značilo da zatvaramo oči pred nekim stvarima. Ne. Mi ćemo s Konferencijom o budućnosti Europe, koja završava u svibnju, ponovo razmišljati o Europi. U kojoj zapadni Balkan ima svoje mjesto. I zato, nakon Konferencije o budućnosti Europe, treba uslijediti konferencija o zapadnom Balkanu - poručio je Macron. Nije sasvim jasno u kojem roku bi se sve to dogodilo i kako bi završilo, jer i sama Konferencija o budućnosti Europe još nije u fazi da se vide jasne crte zamišljene reforme EU, no to su Macronove riječi.
Govorio je o još puno toga, a onda su reagirali i pitanja postavljali zastupnici. Najprije šefovi kluba zastupnika, od kojih je pučanin Manfred Weber zvučao neobično kritično kad je otvorio govor s porukom da je dosta više lijepih riječi te da umjesto riječi treba prijeći na djela.
- Svakih šest mjeseci tu pozdravljamo premijere država članica koje predsjedaju Vijećem EU. Nama je to rutina. Moram reći da nam je ponekad i dosadno jer svakih šest mjeseci čujemo iste prioritete. Zato je pitanje možemo li ubrzati rad - rekao je Weber.
I uputio još jednu strelicu Macronu kad je rekao “vidjet ćemo što će reći francuski birači, možda će odabrati rodnu ravnopravnost i prvu predsjednicu u povijesti Francuske…” Macronova protukandidatkinja iz redova republikanaca, koji su dio obitelji europskih pučana, je Valérie Pécresse.
Reizbor uz pomoć Europe
Još su neki europarlamentarci koristili Macronovo pojavljivanje u EP-u manje za raspravu o europskim pitanjima, a više kao pozornicu za kampanju i francuske teme. U tom je tonu nastupio i govornik uime europskih zelenih Yannick Jadot. A i Hrvat Mislav Kolakušić skrenuo je podosta s ozbiljnih tema i, nakon Macronova spominjanja činjenice da u EU nema smrtne kazne, razvio teoriju o smrtnoj kazni cijepljenjem.
- Desetine tisuća građana preminule su od posljedica cijepljenja. Obvezno cijepljenje predstavlja smrtnu kaznu i izvršenje smrtne kazne za brojne građane - poručio je Kolakušić, dok ga je Macron gledao sa zabezeknutim izrazom lica. Kasnije, kad je dobio priliku da odgovori na pitanja zastupnika, nije se osvrtao na taj dio. Kolakušića je, inače, ugledni portal Politico.eu u srijedu je proglasio “najvećim gubitnikom” u EP-u jer se u najmanjem postotku slagao u glasanju s većinom.
>> VIDEO Benčić Plenkoviću: 'Bilo bi lijepo odmoriti se par dana u vašoj glavi, jer je u ovoj državi sve super i građani sve to krivo vide'
Makarončiću,tebi vrijeme izmiče.Na idućim izborima,past ćeš kao zrela kruška.