U 2005. na radiologiji KBC-a Rebro na magnetskoj rezonanciji bilo je 2200 bolesnika, a 2010. gotovo 6500! U samo mjesec dana radiologijom u hitnoj službi Rebra prođe nevjerojatnih 4500 ljudi, a radiologijom hitne službe u KB-u Dubrava 3500 pacijenata. Zašto su onda klinički bolnički centri, ali i kliničke bolnice po broju obavljenih radioloških pretraga koje je prikupio HZZO mahom ispod nacionalnog prosjeka?
– Ispada da smo neradnici i da su pacijenti zbog toga listama čekanja – kaže prof. dr. Ranka Padovan Štern, potpredsjednica Hrvatskog društva radiologa i predstojnica Klinike za radiologiju na Rebru, uvjerena da je metodologija prikupljanja bila pogrešna. Prema podacima HZZO-a, radiologija na Rebru obavi tek 39 posto pretraga od državnoga prosjeka.
Višesatni pregledi
No, prema podacima prof. Štern, radiolozi Rebra lani su imali 120.000 napisanih radioloških pretraga, među kojima i golem broj složenih, višesatnih pregleda.
– Na 24 radiologa naš je godišnji prosjek 4700 pretraga. To je 13 puta više od broja koji ima HZZO i pet puta više od nacionalnog prosjeka – kaže prof. Štern. Predsjednik Hrvatskog društva radiologa i šef radiologije u bolnici u "Dubravi" prof. Boris Brkljačić kaže da je 2010. u Dubravi napravljeno 5700 pretraga magnetom, od čega 33 posto za bolničke pacijente, a dvije trećine za ambulante. Obavljeno je i 11.408 CT-ova, među kojima je bilo 35 posto ambulantnih te 65 posto bolničkih i hitnih pacijenata, 11.500 ultrazvučnih pregleda, od čega polovina ambulantnih.
– A po HZZO-u obavili smo tek 81 posto nacionalnog prosjeka i samo 12.800 pretraga u godini – kaže prof. Brkljačić. Naši sugovornici tvrde da je HZZO administrativno analizirao samo ambulantne bolesnike u bolnicama, a nije se uzela u obzir razlika u stručnom statusu ustanova u kojima se rade najsloženije radiološke procedure na hospitaliziranim i hitnim bolesnicima.
Samo broj nije dovoljan
K tome, ističu, samo broj pretraga nije pokazatelj rada. Ultrazvučni pregled žučnog mjehura kod ambulantnog pacijenta relativno je brza procedura za razliku od pregledavanja krvnih žila pacijentu koji će na kardiokiruršku operaciju.
– Trebaju li se u KBC-ovima obavljati osnovne pretrage ili aparaturu treba upotrebljavati za višu razinu pretraga? – pita se prof. Štern Direktor HZZO-a Tihomir Strizrep potvrdio je da su u mjerenju rada radiologa brojili samo pretrage ambulantnih pacijenata.
– No ne vidim u čemu je problem, jer je princip bio isti za sve bolnice. Sada kada su bolnice kategorizirane, učinit ćemo nove izračune o radu za sve medicinske djelatnosti, pa i za radiologiju. A s obzirom na to da se radiološke pretrage bolničkih i hitnih pacijenata ubrajaju drugim odjelima, a ne radiologiji, vjerojatno će se ići na odvajanje. Novi kriteriji radit će se u suradnji sa stručnim društvom – kaže Strizrep.
karcinom hrvatskog zdravstva je HZZO