Gotovo 200 tisuća nezakonitih prelazaka EU granica zabilježeno je tijekom lanjske godine, što je najviše još od 2017. godine. Posebnost migrantskih kretanja lani je obilježila činjenica da većinu pokušaja ilegalnih prelazaka na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, koja dolazi do Hrvatske, čine migranti koji se već neko vrijeme nalaze ispred granica EU, odnosno da više puta pokušavaju ući u EU, potom budu vraćeni, najčešće u migrantske kampove, ali ne odustaju od namjere da idu dalje na Zapad.
Sirijci najbrojniji
Prošla je godina pokazala da se migrantski pritisak vratio, ali i povećao u odnosu na razdoblje prije pandemije kad su mjere uvedene zbog COVID-a rezultirale i tvrđim granicama i manjim brojem migranata. Broj ilegalnih prelazaka porastao je za 36 posto u usporedbi s 2019. i čak 57% u odnosu na 2020. To sugerira da su i drugi faktori, osim ukidanja ograničenja globalne mobilnosti, uzrok povećanog migracijskog pritiska, kažu u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex. Jedan od tih faktora, dodaju, nedvojbeno je bila situacija na granicama prema Bjelorusiji, čime je i lanjska godina postala još jedna u kojoj je migracija korištena u hibridnoj operaciji usmjerenoj na vanjsku granicu EU.
Tijekom prošle godine Sirijci su i dalje bili najbrojnija nacija uhvaćena tijekom ilegalnih prelazaka granica EU, a slijede Tunižani, Marokanci, Alžirci i Afganistanci. Kao i u 2020., i lani su žene činile manje od desetine ukupnog broja migranata, što je znatan pad u odnosu na 2019. Što se tiče ostalih skupina ranjivih osoba, prijavljeni udio maloljetnika uglavnom je ostao nepromijenjen, kao i udio maloljetnika bez pratnje. Najveći porast broja pokušaja ilegalnih ulazaka je na zapadnobalkanskoj ruti. U odnosu na godinu prije, taj je broj porastao 124 posto. Na tom potezu, koji dolazi do Hrvatske, najveći je pritisak bio do rujna, a potom je zabilježena stagnacija te blagi pad.
Kreću iz migrantskog kampa
- U većini otkrivenih ilegalnih prelazaka granice sudjeluju ljudi koji su već neko vrijeme u susjednim zemljama i koji više puta pokušavaju doći do ciljane zemlje u EU - kažu u Frontexu.
Da je dio migranata stacioniran na istočnobalkanskoj ruti vidi se i iz migrantskih kampova. U okolici Bihaća otvoren je novi kamp za migrante koji može prihvatiti do tisuću petsto osoba. Kontejneri su opremljeni grijanjem, električnom energijom i tekućom vodom. Prije je na tome mjestu bilo šatorsko naselje, što je potaknulo međunarodnu zajednicu, a posebice Europsku uniju, da reagira i osigura donacije kako bi se stvorili humaniji uvjeti za boravak migranata. No to je i centar iz kojeg kreću ilegalne migracije prema hrvatskoj granici, često i uz prešutno dopuštenje lokalnih vlasti.
Kakve su to granice prije nego su dosli do hrvatske, naravno suplje i nikakve.zar je moguce preci desertier granica i da te Niki ne zaustavi. Banke za djecu