U izdanju zagrebačkog Tedaniusa i “Večernji edicije“, biblioteke Večernjeg lista, pred čitatelje je ovih dana upravo izišla knjiga kakva dosad još nije bila objavljena u Hrvatskoj.
Riječ je knjizi “Djeca poznatih nacista“, autora dvojice njemačkih novinara , oca i sina Norberta i Stephana Leberta. Predgovor je hrvatskom izdanju napisao Zvonimir Despot, publicist, kolumnist Večernjeg lista te urednik “Večernji edicije“.
Autori su u razmaku od 40-ak godina prikupili potresna svjedočanstva djece nekih od najvećih njemačkih nacističkih zločinaca: Hermanna Göringa, zapovjednika Luftwaffea, tvorca zloglasnog Gestapa i Hitlerova dogovorenog nasljednika; Martina Bormanna, osobnog Hitlerova tajnika; Rudolfa Hessa, Hitlerova zamjenika u nacističkoj stranci; Heinricha Himmlera, zapovjednika SS-a i Gestapa te jednog od glavnih organizatora holokausta; Fritza Todta, nacističkog ministra naoružanja; Karl-Otta Saura, visokopozicioniranog u tom ministarstvu; Hansa Franka, Hitlerova osobnog savjetnika i nacističkog guvernera u okupiranoj Poljskoj; Baldura von Schiracha, zapovjednika Hitlerove mladeži i vođe Bečkog ogranka nacističke stranke. Sin je nakon 40-ak godina uzeo očeve rukopise i završio ondje gdje mu je otac počeo.
Dosad su napisani kilometri knjiga o Hitleru, nacističkoj Njemačkoj, njezinim najvažnijim ljudima, zločinima, ali ova knjiga odudara od svih njih. Ona je najosobnije svjedočanstvo posljedice zločina i kazne, ali i svjedočanstvo životnog apsurda, ljubavi između djece i očeva koji nisu bili obični očevi. Posebnost ove knjige nije u sudbinama spomenutih zločinaca, nego u sudbinama njihove djece, jer su upravo ona cijeli život morali nositi očevo prezime i sav teret koji je dolazio uz njega.
Nitko od spomenute djece nije bio punoljetan u Drugome svjetskom ratu, što ih, prema autorima, čini “dovoljno starima da se sjećaju svojih očeva, ali opet nedovoljno zrelima za kritičku procjenu njihova lika i djela”. Svjedočanstva te djece predstavljaju jedinstveni dokument vremena koji nudi drukčiji pogled na događaje u Drugome svjetskom ratu i nakon njega. Ova knjiga nije tiskana da na bilo koji način rehabilitira bilo kojeg od spomenutih zločinaca, niti da na bilo koji način relativizira bilo zločine bilo pojedince koji su bili dio toga zločinačkog sustava. Protiv zla se treba ustrajno boriti.
O zlu treba pisati, ljude treba s njime upoznavati, na zlo treba upozoravati, njega se ne smije prešućivati. Svaki zločin ima ime i prezime i mora se jasno reći tko je što učinio, tko je kriv, a tko je žrtva. Duboko emotivne ispovijesti djece ovih nacističkih zločinaca stalna su upozorenja svim generacijama da se ovakvo zlo, koje je pogodilo svijet u 20. stoljeću, nikad više ne smije ponoviti.
Više na Večernji shop