brojni projekti

Kako je Dubrovnik uz EU fondove i gradske investicije unaprijedio život građana

Svakodnevni život u Dubrovniku polako se vraća u normalu
Grgo Jelavic/PIXSELL
11.06.2020.
u 12:37

U tri godine mandata proveden je niz projekata i rješenja za kvalitetniji život građana

Prije tri godine gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem i zamjenicama Jelkom Tepšić i Orlandom Tokić preuzela je odgovornost za upravljanje gradom Dubrovnikom. Tijekom tog vremena realizirani su i pokrenuti brojni projekti te provedeno niz mjera čiji je cilj bio osigurati najbolju moguću kvalitetu života svim generacijama Dubrovčana.

Od kapitalnih projekata potrebno je istaknuti da su završeni građevinski radovi na prvoj osnovnoj školi nakon 35 godina, još slijedi i opremanje škole, a ukupan iznos investicije je 75 milijuna kuna. Pročistač pitke vode u Komolcu pušten je u rad, a ove godine vrata otvara i Studentski dom u koji je grad uložio 30 milijuna kuna.

EU novcem obnovljeni su Lazareti, projekt vrijedan 33,8 milijuna kuna od čega je 29,5 došlo iz EU fondova. Izgrađeni su i obnovljeni dječji vrtići, energetski su obnovljene škole i igrališta. Izgrađena je tri kilometra duga dvotračna cesta Kliševo-Mrčevo, a provedena je i povijesna prva faza sanacija kanala mješovite odvodnje Straduna. Izgradnja ceste Most Dr. Franje Tuđmana– Osojnik, preduvjet je za širenje grada i razvoj nove zone za stanovanje. Renovirana je i riva u Rožatu, a nakon 43 godine čekanja i Državni arhiv je u novoj zgradi za što je grad osigurao 14 milijuna kuna.

Investicije i projekti

Nove ambulante dobile su pedijatrija i logopedija, a izgrađeno je i 65 stanova za branitelje te 43 stana za mlade u čemu je grad sudjelovao s 40 milijuna kuna.

Provode projekt "Respect the City" za kvalitetnije upravljanje turizmom, a usvojena je i Strategija razvoja turizma do 2025. Unaprijeđen je vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, a nakon više od 20 godina sanirano je odlagalište Grabovica, a kao dio Plana za gospodarenje otpadom postavljeni su BigBelly i podzemni spremnici za otpad.

Grad je donacijama su doprinio radu Crvenog Križa i HGSS-u, bolnica i hitne pomoći, a vatrogascima su povećane plaće za 15 posto. Proveden je niz projekata, poput projekta Halo Pomoć, Vijesti za gluhe i nagluhe koji su usmjereni na stare i nemoćne te ranjive skupine.

Grad je zaslužan i za povratak tradicijskih obrta u grad i to čak 42 obrta, a snažno podupiru i žensko poduzetništvo. Uz izgradnju šetnica, parkinga i obogaćivanje sportske infrastrukture te rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale vrijedno 70 milijuna kuna, pohvaliti se mogu kako je i izgradnja groblja Dubac u prvoj je fazi, a grade i dom umirovljenika i prihvatilište za ranjive skupine.

Radovi ne staju

U svibnju su počeli radovi na vodoopskrbi i odvodnji, vrijedni 44 milijuna kuna, a Lopud kao prvi od Elafitskih otoka, dobiva sustav odvodnje vodopadnih voda. U Dubrovniku se gradi prvi muzej vaterpola u svijetu, kao i tenis dvorana u Lapadu, a na Podbrežju grade novo naselje, buduće mjesto stanovanja mladih.

U ovom je mandatu grad preuzeo vlasništvo nad Vilom Čingrijom, gdje će biti regionalni Centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo za što je osigurano 72,3 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda, te su preuzeli vlasništvo nad Tvrđavom Imperial i Ljetnikovcem Kaboga.

Dubrovnik je najbolji "Smart City" u Hrvatskoj, što dokazuju usluge poput car sharing sustava s električnim vozilima, aplikacija za upravljanje prometnim gužvama, smart parkinga, videonadzora prometa sa 120 kamera na 50 mjesta u gradu.

Uređen je niz prometnica i parkirališta, postavljeno 300 novih rasvjetnih mjesta i 1000 novih, energetski učinkovitih svjetiljki. Grad je nabavio i prve zglobne autobuse, a stiže ih još i 11 te je omogućen besplatan internet u stotinu buseva.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije