Prema posljednjim poznatim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena u ožujku bila je 6789 kuna te kao i svi prosjeci krije niz razlika. Državni zavod za statistiku objavio je podatke o plaćama prema stručnoj spremi, ali na osnovi zbirnih plaća za 2018. godinu, kada je prosječna plaća bila 625 kuna manja nego u ožujku 2020. godine te je iznosila 6164 kune.
Pokazalo se da zaposleni s visokom stručnom spremom zarađuju 43 posto više od državnog prosjeka (tada 8811 kuna neto), oni s višom stručnom spremom bili su 12 posto iznad prosjeka (tada 6900 kn), a osim te dvije skupine zaposlenih još su samo visokokvalificirani radnici zarađivali nešto više od prosječne plaće, i to 4,7 posto (tada 6453 kune).
Bez fakulteta ispod prosjeka
Fakultetska diploma donosi 60 posto viša primanja od srednjoškolske svjedodžbe. Inače, plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom 15 posto su niže od prosječnih u državi i tada su bile 5249 kuna. Plaća zaposlenih s nižom stručnom spremom (2018. bila je 4184 kn) bila je za trećinu niža od prosječne, nekvalificirani radnici zarađivali su 36 posto manje, a kvalificirani radnici 23 posto ispod prosjeka.
Najveće plaće za VSS spremu isplaćivali su u duhanskoj industriji – gotovo 15 tisuća kuna neto, u industriji pića oko 14 tisuća kuna, promidžbi 13 tisuća kuna, farmaciji te proizvodnji računala nešto više od 12 tisuća, proizvodnji električne opreme, trgovini na veliko, bankama i zdravstvu više od 11 tisuća kuna neto, a u prerađivačkoj industriji prosječna plaća VSS zaposlenika bila je nešto jača od 10 tisuća kuna, slično kao i u niskogradnji, vodenom i zračnom prijevozu, IT djelatnosti te znanstvenom istraživanju. Visoka stručna sprema u obrazovanju donosila je 6635 kuna prosječne plaće, za četvrtinu manje od državnog prosjeka za zaposlene s fakultetskom diplomom.
Zanimljive su i rodne razlike u plaćama. Žene u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, a čak je i u obrazovanju, tradicionalno ženskoj djelatnosti, prosječna muška plaća 15 posto viša. Identična je razlika od 15 posto i u javnoj upravi, gdje su muškarci u prosjeku zarađivali 7399, a žene 6261 kunu.
Ženama osjetno manje plaće
U bankama žene zarađuju četvrtinu manje od muških kolega, slično kao i u zdravstvu. Rijetke su branše u kojima žene zarađuju nešto više od muškaraca, primjerice u farmaciji su prosječne plaće žena oko dva posto više od plaća muškaraca.Inače, 70 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj zarađivalo je 2019. godine više od 12 tisuća kuna neto, prema podacima za ožujak 2019. godine, a među njima je bilo oko 8 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani, 7,5 tisuća u trgovini, 7,5 tisuća u IT sektoru, 7 tisuća zaposlenih u zdravstvu, 7 tisuća u financijskom sektoru i bankama, pet tisuća u stručnim i tehničkim djelatnostima, 3,6 tisuća u obrazovanju, tri tisuće u telekomunikacijama, oko 3,3 tisuće u računalnom programiranju, oko dvije tisuće u proizvodnji računala, 1,1 tisuću u farmaciji, petstotinjak u proizvodnji pića, 150 u duhanskoj industriji.
U cijeloj prerađivačkoj industriji s oko 194 tisuće zaposlenih oko 10 tisuća osoba zarađuje više od 12 tisuća kuna na mjesec. Neto plaće između 10 i 12 tisuća kuna primilo je oko 50 tisuća zaposlenih. Nešto više od 121 tisuću radnika zaposlenih u pravnim osobama primalo je između 8 i 10 tisuća kuna neto, pokazuje analiza DZS-a napravljena prema plaćama iz ožujka 2019. Svaki peti, odnosno 5,2 posto zaposlenih ili 55 tisuća osoba zaposlenih u punom radnom vremenu primilo je plaću do 3200 kuna, a neto između 3201 i 7200 kuna primilo je oko 672 tisuće zaposlenih.
Ljubica bi svakako trebala imati još nižu jer se nije informirala da muškarci imaju više staža i rade bolje plaćene poslove. Uspoređuje kruške i jabuke!